Uvodna riječ
USTROJSTVO
PRORAČUN BBŽ
VODIČ ZA GRAĐANE
PET GODINA BBŽ U EU
Preuzmite .pdf
V. IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA BBŽ
PRUZMITE ZAHTJEV ZA
OSTVARIVANJE PRAVA NA NAKNADU ZA NOVOROĐENČAD
FOTO GALERIJA
FOTO GALERIJA BBŽ
KOMUNICIRAJTE
S VAŠIM ŽUPANOM
Komunicirajte sa županom
ANKETA
KORISNIKA USLUGA BBŽ
english
deutch

BBŽ Županijske vijesti

2015.
Lipanj
17

10. SJEDNICA ŽUPANIJSKE SKUPŠTINE BJELOVARSKO-BILOGORSKE ŽUPANIJE

Održana je 10. Županijska skupština Bjelovarsko-bilogorske županije koja je započela aktualnim satom.

Aktualni sat otvorio je vijećnik Siniša Glavaš pitanjem o zbrinjavanju otpada na odlagalištu Johovača. Iskazao je zabrinutost zbog građana Garešnice i Velike Trnovitice koji u ljetnim mjesecima zbog vrućina žive u teškim uvjetima. Naime, u centar Johovača, koji pripada pod katastarsku općinu Veliku Trnoviticu, otpad se dovozi kamionima iz raznih regija Hrvatske. Osim što ostavljaju iza sebe neugodne mirise, koriste dotrajalu cestu kroz mjesni odbor Mali Pašijan kako bi skratili put, a time nesvjesno stvaraju gušći i opasniji promet, te dodatno ruiniraju cestu, upozorio je Glavaš. Iako je grad Garešnica investirala u Johovaču, uz pomoć fonda za energetsku učinkovitost, to nije dovoljno jer osim navedenih problema postoji problem i Arteških bunara, čija kakvoća voda ne zadovoljava uvjete, napominje Glavaš.
Apeliramo prema Županiji ako se već otpad mora zbrinjavati u našoj županiji, hoće li se rasporediti isti recipročno po svim gradovima i odlagalištima u županiji, kako ne bi samo stanovnici grada Garešnice imali privilegiju dobivati tko zna otkuda i tko zna kakav otpad, koji se na primitivan način zbrinjava. Žitelji Velike Trnovitice i Garešnice željeli bi postati poznati po ljepotama i kontinentalnom turizmu, a ne po sabirnom centru za otpad – zaključio je Glavaš.
Bjelovarsko bilogorski župan Damir Bajs rekao je kako će uputiti dopis gradu Garešnici kako bi se riješio ovaj problem. Prije nego se Vladin plan o zbrinjavanju otpada ne provede u djelo, Bjelovarsko bilogorska županija treba naručiti studiju izvodivosti kako bi se dobili odgovori koliko nam treba kapaciteta i koje tehnologije se trebaju koristiti za zbrinjavanje otpada.
- Sadašnja regulativa je da svako odlagalište mora imati dozvolu, a dozvola za Johovaču nedavno je revidirana i ostvareni su svi preduvjeti. Ali to ne znači da se ne može napraviti još jedan uvid u situaciju, istaknuo je župan Bajs.

Vijećnik Alen Baščevan svoje pitanje uputio je županu vezano uz plaće direktora i ravnatelja ustanova kojima je županija osnivač.
- Možemo li znati kolike su njihove plaće, je li to poslovna tajna? Prema izvješću imamo tvrtku koja je prihodovala s 10 000 kuna viška nad rashodima, a ravnatelj ima oko 10 – 20 tisuća kuna, ne znam koji su to iznosi u pitanju.
Naveo je kako postoje loši primjeri, ali i dobri poput Suvenira gdje je uveden red.
Župan Damir Bajs potvrdio je da izvješće tvrtki daje uvid u njihovo poslovanje. Ono što treba posebno naglasiti je kako trenutno nijedna ustanova u županiji nije blokirana. Situacija prije dvije godine bila je obrnuta, kada je većina ustanova bila u blokadi, što pokazuje napredak u poslovanju.
- Što se tiče plaća i primanja, i mi smo od ustanova zatražili uvid u plaće. No, u  međuvremenu smo dali naloge da se niz naših ustanova uskladi s našim očekivanjima, odnosno da im se smanje plaće i suglase sa sistemom. Novi ravnatelji i direktori imaju ugovore gdje im se plaće uvode u red, ali nemaju nikakva dopunska prava kao prijašnji, posebice ne pravo na zapošljavanje, gdje ne mogu prijeći u stalni radni odnos nakon što prestanu obavljati dužnost direktora.


Vijećnik Vedran Babić postavio je pitanje što se događa sa Županijskom upravom za ceste. Izrazio je želju da se u ovo pitanje uključe svi članovi nadzornih odbora, a ne samo župan. Naglašava kako vijećnici nisu upućeni što se događa, za što su dizani krediti, te postoje li kakvi planovi. Jedino što je sigurno da se županijske ceste ne asfaltiraju.
- Govorit ću sa pozicije Daruvara. Godišnje se sa našeg područja uplaćuje određeni iznos u ŽUC, što nam se nije vratilo ni u promilima. Nikakvog izvješća nemamo. U prošlom mandatu nijednom ŽUC nije bio na dnevnom redu, osim kada se trebao zadužiti.
Babić smatra da je takva situacija neprihvatljiva, upravo iz razloga što je u našoj županiji 150 - 200 km makadamskih cesta koje su u nadležnosti Županijske uprave za ceste. Osim navedenih problema, želio je saznati koliki su dugovi prema dobavljačima i je li direktor imao veću plaću i od župana.  
Na problem Županijske uprave za ceste župan je odgovorio kako je izvješće o radu, a i plan za ovu godinu, trebao je biti dostupan na Županijskoj skupštini, ali zbog donošenja pravilnika Ministarstva prometa, to će biti prolongirano za sljedeću sjednicu.
- U pravilniku su sredstva županija svedena na 0. Mi smo dosada imali otprilike 6 milijuna kuna dotacija od Hrvatskih cesta, stoga moramo vidjeti kako ćemo napraviti rebalans proračuna za 2015. godinu. Ovaj pravilnik je došao u lošem trenutku jer još uvijek imamo dugovanja, ne samo po kreditima već i po obvezama prema našim dobavljačima. Iako moram naglasiti da su oni značajno smanjeni, ali još uvijek postoje.
Također, župan je potvrdio da direktori imaju, ili su imali, i veće plaće od njega samoga. No, poduzete su mjere kako bi se njihove plaće uravnotežile sa njihovim kolegama sa istovjetnim ustanovama diljem Republike Hrvatske. Što znači samo jedno – smanjenje plaća, zaključio je župan Bajs.


Vijećnik Drago Hodak uputio je pitanje županu koje se odnosi na aktualno stanje u vezi provedbe programa ruralnog razvoja koje je usvojeno u Bruxellesu. Vijećnik Hodak, kao načelnik, smatra kako svi imaju ravnopravan pristup tom programu. Kroz navedeni program postoji mogućnost da općine i gradovi, odnosno sami stanovnici, a najprije oni sa ruralnog područja, napreduju.
– Princip nam je da se javimo na svaki natječaj sukladno s našim mogućnostima. Postoje vrlo kvalitetni programi koji osiguravaju 80-90% sufinanciranja, a sad o tih ostalih 10-20% koje treba osigurati. Smatram da bi županija trebala osigurati određena sredstva, sukladno svojim mogućnostima, ali ne samo jednoj općini, već da napravi kriterije da se što više općina ili gradova prijavi.  Zajedno moramo aplicirati na što više programa kako bismo povećali kvalitetu života, jer naša je uloga da objasnimo ljudima kako mogu dobiti novac kako bi kupili stoku ili mehanizaciju. A moje pitanje glasi, je li moguće da Županija u narednom razdoblju, kroz svoje fiskalne mogućnosti, napravi jedan takav program sufinanciranja projekata, bez obzira je li u pitanju Sirač, Kapela ili Đulovac, rekao je Hodak.

Naš kraj je pred koju godinu bio zadnji u povlačenju sredstava iz EU i zadnji u povlačenju sredstava iz RH. Ta se situacija ipak promijenila. Županija je počela povlačiti sredstva koja su na raspolaganju i u tome je relativno uspješna. Ali postoji problem – Koliko god bili uspješni, dio sredstava ipak mora osigurati Županija. Govorim o projektima koje je pripremila sama Županija, a sva sredstva koja su namijenjena za financiranje tog dijela, za ovu godinu, su potrošena. Ključno je da smo mi htjeli da se na natječaje, posebno ove o ruralnom razvoju, javljaju i naši poljoprivrednici, a ne samo općine, ustanove ili županija. Stoga smo napravili niz predavanja i radionica po cijeloj županiji i mogu reći da je odaziv bio iznad očekivanja. Kroz te radionice, dio ih je i dao već predao zahtjeve, te time su iskoristili šanse, naglasio je Bajs, te dodao da svi oni koji su dobili EU projekt mogu očekivati i pomoć od države. Naime, Vlada je donijela odluku o osnivanju Fonda za potporu za prijavu EU projekata. Fond još nije osnovan, ali sredstva su osigurana za ovu godinu.

 

Vijećnica Bojana Hribljan, osvrnula se na Centar za gospodarenje otpadom Doline. Smatra da je to pitanje važna djelatnost za koju su se opredijelili u ovom mandatu, te da ga je bitno dovršiti. Konkretno pitanje glasilo je gdje je zapelo, naglasila je Hribljan.
Župan Damir Bajs objasnio je da je CGO Doline krucijalan projekt za ovaj kraj, jer on podrazumijeva gradnju raznih objekata, kao i cjelokupni sistem koji bi trebao odvoziti, sortirati i zbrinjavati otpad. To je investicija koja je vrijedna 30 milijuna eura, a tim projektom trebalo bi se otvoriti 200 radnih mjesta. Županija je učinila sve što je potrebno, potpisan je sporazum s Gradom Bjelovarom, napravljena je studija, poslani su zahtjevi prema Fondu za učinkovitost i Ministarstvu kako bi se ušlo u proceduru. Pokazalo se da je potrebno da se Bjelovarsko-bilogorska spoji sa Virovitičko-podravskom županijom.
- Virovitička-podravska županija čeka zakonsko rješenje, koje je doneseno prije mjesec i pol, kada je Vlada formalno spojila naše dvije županije. Sporazumom o suradnji potrebno je utvrditi tko je vodeći partner kako bismo mogli aplicirati prema Fondu. Ja sam uputio poziv na radni sastanak kako bi se odazvali predstavnici Fonda, ministarstva, te županije. Dotada mi ne možemo postaviti zahtjev. Vjerujem da ćemo se nakraju dogovoriti sa Virovitičko-podravskom županijom, jer smo vezani s njima. Mi ćemo napraviti sve što je u našoj moći kako bismo postigli sporazum – zaključio je župan Damir Bajs.

Vijećnik Marijan Šinko predstavio je problem u poljoprivredi. Županu je uputio pitanje može li se u proračun za sljedeću godinu uvrstiti sufinanciranje proljetnih usjeva. Također, napomenuo je kako je prihvaćen njegov prijedlog za sufinanciranje škole oko pesticida, ali kako se to trebalo odraditi na drugačiji način. Samo 33 poljoprivrednika iskoristilo je tu mogućnost.
– Predlažem da se sljedeće godine u proračun uvrste sredstva koja bi sufinancirala proljetne usjeva. To je nekada bila tradicija, kada je županija financirala sa 25%, općine 25%, poljoprivrednik 25% i država 25%. Našim poljoprivrednicima bi ta pomoć puno značila.
Župan je odgovorio kako je prijedlog o sufinanciranju škole oko pesticida prihvaćen, ali puno ljudi to nije iskoristilo. Objasnio je kako Županija želi sufinancirati programe, te kako taj program još nije zatvoren, već se može iskoristiti do kraja godine. Što se tiče sufinanciranja proljetnih usjeva, program je postojao do 2003.godine. Tada županija nije trebala plaćati protugradnu obranu, za što danas daje značajne iznose. Iako učinkovitost protugradne obrane nije stopostotna kao što se očekivala, učinkovitost ipak postoji.
– Ove godine ćemo dati oko 4000 kuna sredstava za potporu za protugradnu obranu za područje županije. Spreman sam razmotriti Vaš prijedlog, ali pod uvjetom da vidimo koliko sredstava se može izdvojiti iz proračuna, odgovorio je župan Bajs.

Vijećnik Željko Srebrenović postavio je kratko pitanje vezano uz Bjelovarski sajam.
- Imamo informacije da grad redovito uplaćuje obveze prema sajmu, i da je omjer udjela 60:40 županija grad. Zanima me uplaćuje li i Županija redovito svoje obveze?
Župan je potvrdio da omjer koji je vezan uz osnivačka prava, od osnutka sajma ostao isti. Nalaz ureda za Državnu reviziju potvrdio je da u zadnjih 20 godina, omjer iznosi otprilike 40,1:59,9. Što potvrđuje da Županija redovito podmiruje svoje obaveze prema Bjelovarskom sajmu.
– Prema dobivenom izvješću svatko plaća svoj udio. Ali Grad prošle godine nije podmirio jedan dio iznosa, već je dao zajam. A znamo što je zajam, a što su nepovratne dotacije. – naglasio je župan Damir Bajs.

Vijećnica Višnja Biljan svoje pitanje postavila je županu o imenovanju pročelnika Upravnog odjela za gospodarstvo i Upravnog odjela za poljoprivredu, odnosno zašto su u tim odjelima još uvijek vršitelji dužnosti.
Drugo pitanje odnosilo se na problem loše županijske ceste, dugačke 2km, u Jabučeti. Vijećnica Biljan odmah je napomenula kako to pitanje ne postavlja zbog predsjednika Županijske skupštine, koji ima objekt u tom području, već zbog ljudi koji izražavaju svoje nezadovoljstvo. – Ljudima ta cesta stvara probleme ljeti i zimi. Nisam stigla vidjeti je li u planu Županijske uprave za ceste uvrštena ta cesta, pa molim odgovor na pitanje.
Što se tiče pročelnika, župan je potvrdio da će se uskoro raspisati natječaj i riješiti imenovanja unutar Županije.
Također, Župan je svjestan problema loših cesta na području Bjelovarsko-bilogorske županije. Jabučeta je, nažalost, samo dio tog problema. Problem nije lako rješiv. – Dugovi su toliki da smo došli do toga da smo na četvrtini ili trećini ukupnog iznosa godišnjeg prihoda Županijske uprave za ceste. Da je do mene, dao bih nalog da se napravi 20-30 kilometara ceste, te se tako riješe problemi. Ali nemojmo zaboraviti, da radove izvode tvrtke s naše županije, i ako njima ne platimo za izgradnju, dovest ćemo ih u probleme, što ne želimo. Upoznat sam sa problemom Jabučete, i vrijednost tih radova bila bi oko 2 milijuna kuna. Napravit ćemo sve što je u našoj moći – obećao je župan.

Vijećnik Marijan Dautanac postavio je pitanje vezano uz projekt koji brine o starim i nemoćnim osobama, te o programu pomoć u kući. Taj program trebao je dobiti pomoć od centara za socijalnu skrb, međutim prema dobivenim rješenjima on je upitan. – Planira li Županija održati program na ovoj razini?
Navedeni program Župan je pohvalio i smatra da je nužan zato što je država smanjila sredstva i postrožila uvjete preko Centara za socijalnu skrb. Na području Bjelovarsko-bilogorske županije postoji veliki broj ljudi treće životne dobi kojima je potrebna pomoć
- Da, mi ćemo nastaviti ovaj program bez obzira na fiskalne probleme same županije. Ako ne potpišemo te ugovore, pola naših sugrađana izgubit će njegu koju daju centri. Ali imamo i dobru vijest. Županija, ali i naše ustanove, prijavili smo se na programe ministarstva, te su nam odobrena 3 mala programa do 30 000 kuna, te jedan veliki. Sastavili smo prijedlog „Velika pletenica života“, sa partnerima Grubišno Polje, Veliki Grđevac i Veliko Trojstvo. Dobili smo rješenje da nam je program u potpunosti financiran u vrijednosti od 1 200 000 kuna. Ugovor još nije potpisan kako bismo mogli početi povlačiti sredstva, ali ćemo ih prestrojiti na teren kako bi se moglo pomoći našim sugrađanima, naglasio je župan Bajs.

Vijećnica Marina Tomić pitanje je postavila vezano uz Centar izvrsnosti, projekt koji je dao vrlo dobre rezultate. - Hoće li se projekt i dalje provoditi, kakva su predviđanja, te previđa li se širenje na još neko područje, obzirom da je vezan samo uz matematiku?
Župan je otkrio da je projekt očekivanja, jer odaziv učenika i profesor je gotovo najbolji u Hrvatskoj. Prvi rezultati pokazali su da su učenici ušli u prvih 10, a imamo i učenike koji su među najboljim učenicima u Hrvatskoj. Za sljedeću školsku godinu planira se uvesti još jedan predmet, i vjerojatno će to biti engleski jezik. - Meni osobno je to vrlo drag projekt jer ulažemo u naše profesore i učenike, odnosno u njihovo znanje, rekao je Bajs.

Vijećnik i potpredsjednik Županijske skupštine, Zlatko Barila, postavio je pitanje oko pogoršanja jednih od uvjeta u školstvu, a to je prostor. Zanimalo ga je  realizacija programa javno - privatnog partnerstva. - Gdje se osim priprema vide prvi vidljivi koraci iz tog programa?
U program je uvrštena gradnja 11 objekata, 10 županijskih i 1 gradski. U projekt su također uključene škole koje su u dogradnji.
To je državni projekt koji je potpisao ministar Mornar. Koraci koji se moraju obaviti je ugovor između Županije, CEI-a i ministarstva o ukupnosti provođenja projekta. – Prošli tjedan dobili smo prijedlog odluke koji je usklađen sa ministarstvom, i kao takvog mi ga još nismo mogli staviti na skupštinu. Mogu reći da bi resorno ministarstvo uložilo oko 1 200 000 kuna. Na sljedećoj Županijskoj skupštini stavit ćemo taj ugovor, istaknuo je župan Bajs.

Vijećnik Milan Ivančević iznio je problem vezan uz županijsku cestu. Pritom je citirao pjesmu kako bi opisao stanje ceste duge 7 100m, koja prolazi kroz grad Garešnicu i općinu Berek. Cesta je izgrađena 1967. godine, te otada nije bilo nikakvih rekonstrukcija. Vijećnik Ivančević želio je saznati kakve su mogućnosti da se ova cesta uvrsti u rekonstrukciju, pa makar i do kraja mandata Županijske skupštine.
Župan je već naveo tijekom Aktualnog sata kako su ceste veliki problem na našem području i da zbog manjka sredstava, 2 godine nije izgrađena nijedna cesta. No, postoje i ceste koje nisu nikad asfaltirane, a gdje ljudi žive. Župan je otkrio i još jedan problem.
- Općine i gradovi se mogu prijavljivati Fondu za ruralni razvoj, ali jedino županije ne mogu predlagati rekonstrukciju cesta. Najavljeno je da će se i to promijeniti, stoga mi radimo na prikupljanju dokumentacije kada se to stanje promijeni. Napravit ćemo sve što možemo kako bi napravili bar dio cesta do kraja mandata – ponovno je podsjetio župan Damir Bajs i time zatvorio Aktualni sat.

U nastavku sjednice zeleno svjetlo dobilo je niz izviješća županijskih tvrtki i ustanova, a vijećnici su se složili i s prodajom udjela Bjelovarsko-bilogorske županije, odnosno njenih dionica u tvrtci Ceste d.d.

  Galerija fotografija - klikni na sliku za povećanje
   Povratak na sve Vijesti BBŽ-a