Stranica 80 ŽUPANIJSKI GLASNIK Broj 11 Klizišta mogu uzrokovati štetu na materijalnim i kulturnim dobrima te na okolišu. Često su uzrok šteta na stambenim građevinama te industrijskoj i komunalnoj infrastrukturi, kao i zastoju u prometu i neprohodnim prometnicama. Preventivne mjere radi umanjenja posljedica prirodne nepogode Preventivne mjere su blokada balvanima, drenaža za odvod vode iz zemlje koja se postavlja u dubinu ili na površinu te kanali, ježevi/barikade za kratkotrajnu stabilizaciju, manji odroni mogu se osigurati zečjim nasipima, površine natopljene vodom za vrijeme jakih oborina prekrivaju se vodonepropusnim ceradama da bi se spriječilo daljnje natapanje tla. Dugoročne mjere su pošumljavanje, građenje zaštitnih, betonskih zidova, smanjenje nagiba putem sanacije terena, ispitivanje tla prije gradnje i zahvata u prostoru, te reguliranje odvodnje oborinskih voda. Mjere za ublažavanje i otklanjanje izravnih posljedica prirodne nepogode Sanacija klizišta je odgovoran i skup posao. Svako klizište obilježavaju različite značajke, prema tome potrebna je visoka razina stručnosti i kako bi se što točnije odredio razlog nastanka, dubinu i osobine te kako bi se uz odgovarajuću projektnu dokumentaciju dugoročno sanirala šteta. Red. broj Radnje i postupci (Mjere) 1. Izvještavanje župana, proglašenje prirodne nepogode i predlaganje aktiviranja Povjerenstva za procjenu šteta od prirodnih nepogoda na ugroženim područjima 2. Pozivanje Povjerenstva te izrada popisa oštećenika i šteta sukladno 3. Prikupljanje informacija o naseljima u kojima su se dogodile najveće materijalne štete 4. Povjerenstvo nastavlja aktivnosti na popisu i procjeni štete sukladno Zakonu te izvješćuje Županijsko i Državno povjerenstvo o obimu štete te dostavljanje izvješća o učinjenom 5. Izvješćivanje Državnog povjerenstva o obimu štete te dostavljanje izvješća o učinjenom. 6. Poduzimanje građevinskih mjera sanacije 2.2. NOSITELJI MJERA Nositelji mjera za ublažavanje te otklanjanje izravnih posljedica prirodnih nepogoda su operativne snage sustava civilne zaštite koje su definirane Zakonom o sustavu civilne zaštite ("Narodne novine" broj 82/15, 118/18, 31/20 i 20/21): - Stožer civilne zaštite Bjelovarsko – bilogorske županije, te Stožeri civilne zaštite jedinica lokalne samouprave u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji, - Operativne snage vatrogastva, organizirane u vatrogasnu zajednicu Bjelovarsko-bilogorske županije ( VZ gradova, VZ općina, DVD-i, JVP i dr.) - Operativne snage Hrvatskog Crvenog križa, organizirane kroz Društvo Crvenog križa Bjelovarsko-bilogorske županije, sa Gradskim društvima u Bjelovaru, Čazmi, Daruvaru, Garešnici i Grubišnom Polju, - Operativne snage Hrvatske gorske službe spašavanja, organizirane za Bjelovarsko-bilogorsku županiju kroz Stanicu Bjelovar, ali i resursima na razini RH, - Udruge građana, određene od strane Bjelovarsko-bilogorske županije te Odlukama jedinica lokalne samouprave u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji, - Postrojbe civilne zaštite Bjelovarsko-bilogorske županije i jedinica lokalne samouprave BBŽ - opće i specijalističke namjene; te Povjerenici civilne zaštite i njihovi zamjenici određeni Odlukama predstavničkih tijela jedinica lokalne samouprave u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji, - Koordinatori na lokaciji, određeni na razini Županije i JLS, od predstavnika operativnih snaga, - Pravne osobe u sustavu civilne zaštite, određene Odlukama Bjelovarsko-bilogorske županije i jedinica lokalne samouprave u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji. Osim navedenoga, operativne snage civilne zaštite od značaja (interesa) na razini Županije još su i: - Dom zdravlja Bjelovarsko-bilogorske županije - Zavod za hitnu medicinu Bjelovarsko-bilogorske županije - Opća bolnica Bjelovar - Zavod za javno zdravstvo Bjelovarsko-bilogorske županije - Županijska uprava za ceste Bjelovarsko-bilogorske županije. Pored operativnih snaga civilne zaštite kao nositelji određenih mjera u pojedinim ugrozama pojavit će se i:
RkJQdWJsaXNoZXIy Mjc2NzM=