Stranica 115 Broj 12 ÆUPANIJSKI GLASNIK Središnji registar državne imovine predstavlja sveobuhvatnu i cjelovitu, metodološki standardiziranu i kontinuirano ažuriranu evidenciju državne imovine.To podrazumijeva: • imovinu u vlasništvu Republike Hrvatske, • imovinu jedinica lokalne, odnosno područne (regionalne) samouprave, • imovinu trgovačkih društava, zavoda i drugih pravnih osoba čiji je osnivač Republika Hrvatska i/ili jedinica lokalne, odnosno područne (regionalne) samouprave, • imovinu ustanova kojima je jedan od osnivača Republika Hrvatska ili jedinica lokalne, odnosno područne (regionalne) samouprave, • imovinu ustanova kojima je jedan od osnivača ustanova čiji je osnivač Republika Hrvatska i/ili jedinica lokalne, odnosno područne (regionalne) samouprave, • imovinu pravnih osoba s javnim ovlastima te pojavni oblici državne imovine koji su tim pravnim osobama na temelju posebnog propisa ili pravnog posla dani na upravljanje i/ili korištenje. Središnji registar državne imovine je uspostavljen i vodi se sukladno odredbama Zakona o Središnjem registru državne imovine ("Narodne novine", broj 112/18), koji je stupio na snagu 22. prosinca 2018. godine, te kojim je odlučeno da se vođenje Registra državne imovine povjeri Središnjem državnom uredu za razvoj digitalnog društva kao središnjem tijelu državne uprave nadležnom za razvoj digitalnog društva. Dana 22. veljače 2019. godine, Središnji državni ured za razvoj digitalnog društva preuzeo je sve poslove vođenja Središnjeg registra od strane Ministarstva državne imovine te ostale aktivnosti oko istog temeljem Zakona o Središnjem registru državne imovine ("Narodne novine", broj 112/18). Ključna smjernica vođenja Središnjeg registra državne imovine je stvaranje preduvjeta za razvidan i učinkovit sustav odlučivanja u vezi s raspolaganjem državnom imovinom kroz prihvatljive modele upravljanja, definiranje poslovnih procesa, oblikovanje sustava izvještavanja i nadzora, pri čemu se uvažava različitost pojavnih oblika imovine, titulara vlasništva i procjene vrijednosti. Državni ured za reviziju je kao preporuku za upravljanje i raspolaganje nekretninama jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave naglasio kako je nužno ustrojiti i voditi Evidenciju imovine na način i s podacima propisanim za registar državne imovine kako bi se osigurali podaci o cjelokupnoj imovini s kojom lokalne jedinice raspolažu te stvorili osnovni preduvjeti za učinkovito upravljanje i raspolaganje nekretninama i za donošenje planskih dokumenata. Dakle, implementacijom jedinstvenog transparentnog sustava upravljanja državnom imovinom u širem smislu, odnosno razvojem i unaprjeđenjem interne evidencije pojavnih oblika imovine kojom upravljaju tijela javne vlasti želi se postići efikasnije upravljanje državnom imovinom u širem i užem smislu, a s ciljem znatnijeg utjecaja na gospodarski razvoj a time i na standard hrvatskih građana. Važno je istaknuti da je sveobuhvatna interna evidencija pojavnih oblika državne imovine kojom upravlja tijelo javne vlasti osnova za dostavu podataka o imovini u Središnji registar državne imovine te treba ustrajati da interne evidencije zadovoljavaju podatkovnu strukturu ISUDIO sustava, no i da nisu ograničene u pogledu iste, ukoliko potrebe institucije u pogledu podatkovnog obuhvata nadilaze potrebe Središnjeg registra državne imovine. Kao nadogradnja na vođenje sveobuhvatne interne evidencije pojavnih oblika imovine ističe se i planira uspostava modela za upravljanje učincima od upravljanja i raspolaganja imovinom. Rezultat ove mjere treba biti standardiziran i metodološki razrađen podatkovni i programski model ažurnih i autentičnih značajki/atributa za sve pojavne oblike imovine kojom upravlja Općina Sirač. Čl. 15. Zakona o Središnjem registru državne imovine ("Narodne novine", broj 112/18) propisuje obvezu dostave podataka koji do stupanja na snagu ovoga Zakona nisu dostavili podatke o imovini u Središnji registar, dužni su u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona dostaviti cjelokupnu evidenciju o pojavnim oblicima državne imovine kojom upravljaju, raspolažu ili im je dana na korištenje. Općina Sirač planira dostaviti podatke u Središnji registar državne imovine. 11. GODIŠNJI PLAN POSTUPAKA VEZANIH UZ SAVJETOVANJE SA ZAINTERESIRANOM JAVNOŠĆU I PRAVO NA PRISTUP INFORMACIJAMA KOJE SE TIČU UPRAVLJANJA I RASPOLAGANJA IMOVINOM U VLASNIŠTVU OPĆINE SIRAČ Jedno od temeljnih obilježja suvremenih demokracija jest razvijeno civilno društvo koje se, između ostalog, ostvaruje u otvorenom dijalogu, suradnji, pa i partnerstvu građana, organizacija civilnoga društva, odnosno općenito zainteresirane javnosti s javnim i državnim institucijama. Prihvaćanje takve aktivne uloge građana, otvorenosti i javnosti kao temeljnih vrijednosti znači i spremnost tijela javne vlasti na poduzimanje djelotvornih mjera savjetovanja sa zainteresiranom javnošću u postupcima donošenja zakona, drugih propisa i akata. Vlada Republike Hrvatske prihvatila je Kodeks savjetovanja sa zainteresiranom javnošću u postupcima donošenja zakona, drugih propisa i akata ("Narodne novine", broj 140/09), u daljnjem tekstu: Kodeks. Na temelju Kodeksa, Ured za udruge Vlade Republike
RkJQdWJsaXNoZXIy Mjc2NzM=