Stranica 24 ŽUPANIJSKI GLASNIK Broj 4 Prostor koji dans Općina obuhvaća bio je u sastavu nekadašnje Općine Daruvar, ali je 1993. godine, prilikom promjene teritorijalno-političkog ustrojstva RH izdvojena kao samostalna jedinica lokalne samouprave. Površina općine iznosi 144,91 km2 unutar kojih okuplja devet naselja: Barica, Bijela, Donji Borki, Gornji Borki, Kip, Miljanovac, Pakrani, Sirač i Šibovac. Sjedište Općine je naselje Sirač, smješteno na prostoru gdje rijeka Bijela i Pakra izlaze iz planinskih masiva Papuka i Ravne Gore i gdje se potok Željnjak ulijeva u rijeku Bijelu. Taj prostor je od davnina vrlo povoljan za nastanak, razvoj i život naselja jer je dolina rijeke Bijele pogodna za izgradnju prometnica daleko u planinsku unutrašnjost bogatu vodom, šumom i kamenom. Prema popisu stanovništva iz 2011. godine Općina Sirač broji 2.218 stanovnika (prosječne starosti 43,8 godina), iz čega proilazi da je gustoća naseljenosti 15 st/km2. U ukupnom stanovništvu županije, koje iznosi 119.764 stanovnika, udio stanovništva Općine Sirač iznosi 1,85 %, odnosno 0,05 % od ukupnog broja stanovnika Hrvatske. Sirač se nalazi na 45°31'38" sjeverne geografske širine i 17°15'37" istočne geografske dužine, na nadmorskoj visini od 161 m. Slika 2. Struktura naselja Općine Sirač Na području općine od kulturnih dobara nacionalnog i regionalnog značaja nalaze se: - Arheološki lokaliteti i zone: Benediktinski samostan sv. Margarete u Bijeloj i Sklop građevina manastira Pakra. - Sakralne građevine: Crkva Pohoda Blažene Djevice Marije - Fortifikacijske građevine: Stari grad Sirač u Siraču i Stari grad Željnjak u Barici - Spomen područja: Park branitelja u Siraču Prostor današnjeg Sirača obiluje bogatstvom vode, kamena i drveta što je osiguravalo povoljne uvijete za život još od rimskog doba, dok je brdovito područje pružalo utočište i hranu. Sirač je sredinom 13. stoljeća pripadao župi Toplica. Tada ga i prvi puta 1242. godine pod imenom Zirch nalazimo na jednoj zemljopisnoj karti. Prvi stari grad u Siraču, čiji su ostaci vidljivi i danas, sagradili su 1309. godine templarski vitezovi, a tijekom narednih godina, desetljeća i stoljeća grad je često mijenjao vlasnike činom darovanja, kupovine ili vojnim osvajanjima. Od 1343. godine Sirač je vlasništvo obitelji Tiboltović, a 1389. godine ugarski kralj Sigismund uzima Sirač Tiboltovićima i poklanja ga Kaštelanovićima od Sv. Duha koji su živjeli u današnjem Dežanovcu. Tih godina promijenio je i ime naselju pa se današnje ime Sirač prvi puta pojavljuje 1390. godine, kada je hrvatska plemićka
RkJQdWJsaXNoZXIy Mjc2NzM=