Stranica 30 ŽUPANIJSKI GLASNIK Broj 4 Čitavu površinu obuhvata čine javne površine, 2,76% od toga su prometnice, a ostatak od 97,24% čine druge javne površine poput groblja, igrališta, izgrađenih i neizgrađenih građevnih zemljišta i dr. 3.1. OPIS PRIRODNIH ZNAČAJKI STANIŠTA Najznačajniji prirodni resursi općine su znatne površine pod šumama, kvalitetno poljoprivredno zemljište i mineralne sirovine (vapnenac i granit). Za budući razvoj značajnu ulogu ima visok stupanj ekološke očuvanosti. 3.1.1. Orografski, geološki i pedološki odnosi Osnovni čimbenici koji sudjeluju u tvorbi tla su matični supstrat, reljef, klima i vegetacija. Reljef karakteriziraju geografski homogene cijeline koje se stubasto pružaju od zapada prema istoku. Geološka podloga na području Općine je raznolika. Sastoji se od velikog broja različitog tipa stijenskih formacija koje uglavnom ne zapremaju velike cjelovite površine, odnosno pojavljuju se izrazito fragmentirano. Osim, niže opisanih, dominantnih stjenskih formacija u geološkoj podlozi područja mogu se pojaviti i razni varijeteti dolomita i vapnenaca iz trijasa koji se sastoje od dobro uslojenih dolomita i vapnenaca, vapnenjačkih breča, vapnenaca s rožnjacima i laporovitih vapnenaca. U bazalnim slojevima izmjenjuju se kristalični i dolomitični vapnenci s vapneno dolomitnim brečama. U vršnim slojevima javljaju se tankopločasti laporoviti i kalkarenitski vapnenci. Još se mogu naći različiti varijeteti lapora, pijesaka, glina i drugih sedimentnih stijena. Reljef prostora općine Sirač karakterizira postupno uzdizanje terena od najnižih djelova rijeke Bijele prema jugoistoku do gorskog masiva Papuka na sjeverozapadu. Nadmorska visina terena varira od 133 mnv na najnižem dijelu, do oko 508 mnv na sjeverozapadnom dijelu Općine. Reljef je većinom brežuljkast, ispresijecan brojnim plićim i srednje dubokim, do mjestimično izraženijim jarcima. Ekspozicija je većinom južnih i sjevernih smjerova. Površine na kojima su smještena naselja i najkvalitetnija poljoprivredna tla nalaze se na ravnom do blago valovitom terenu. Vodotoci pripadaju Savskom slivu. Veći vodotok je rijeka Bijela, koja protiče duž Općine, koji je i glavni recipijent brojnih potoka. Cijelo područje Općine obiluje izvorima pitke vode, od kojih je nekoliko obilježeno i uređeno. Na području općine razlikuju se sljedeće reljefne cjeline: - Aluvijalna dolina rijeke Bijele (jugozapadno) - Pleistocenski ravnjak (zapadno i sjeverozapadno) - Pobrđe Papuka (sjeverno) i Ravne Gore (južno) - Masivi i grebeni Papuka (sjeveroistočno, istočno i jugoistočno) - aluvijalni nanosi -pridolaze u najnižim reljefnim formama uz potoke i jezera, obično nisu široki, ali se protežu cijelim tokom. Od izvora prema ušću čestice koje se sedimentiraju sve su sitnije, od kamena i šljunka do praha i gline. Obično su vidljivi sedimentni slojevi koji se razlikuju po debljini i krupnoći istaloženog materijala, što se podudara s visinom i trajanjem poplava. Najkrupnije čestice talože se bliže obali. Provođenjem radova za regulaciju vodotoka, za obranu od poplava, te melioracijskim zahvatima kojima se regulira zračno-vodni režim aluvijalna tla postaju veoma prikladna za poljoprivredu, ali plodnost tla ovisi i o sadržaju hranjiva i propusnosti za vodu. Ti nanosi su nastali u geološkoj eri kenozoik, u razdoblju kvartara. Neznatan pad rijeke Bijele rezultira nepovoljnim područjem za naseljavanjem zbog slabe ocjeditosti dolinskih ravni. Na gornjem toku rijeke gdje je ocjeditost ipak nešto veća razvilo se naselje Sirač. - pleistocenski ravnjaci na koje se na istoku nadovezuju tercijarna pobrđa gorskih masiva sastoje se od sedimenata lesnih tvorevina nastalih posredovanjem vjetra u periglacijalnim prostorima. To su zapravo blokovi starog razlomljenog panonskog kopna. Njegovi dijelovi se vide u izoliranim gorjima ili su nazočni na velikim dubinama. - pobrđa gorskih masiva Papuka i Ravne Gore su niže padine koje se spuštaju prema aluvijalnoj zaravni rijeke Bijele, građene su većim dijelom od tercijarnih sedimenata, uglavnom naslaga mlađeg neogena, koji je zastupljen pješčenjakom i glinom. - zapadni gorski masiv Papuka i sjeverni gorski masiv Ravne Gore prostiru se od krajnjeg istoka do južnog dijela Općine. To je najviši dio građen od mezozojskih i paleozojskih stijena. U ovom dijelu Papuka prevladavaju trijarski dolomiti, iako su djelomično zastupljeni i paleozojski škriljavci, te brusilovci i gnajsi. Ovo područje je prostrana reljefna stepenica koja je najstariji element ovog dijela. Ovo područje nije naseljeno zbog velike ispresjecanosti reljefa dubokim potočnim klancima, velike pošumljenosti, strmijih padina i slabijeg tla. Na najvišim predjelima Općine razvila su se danas nenaseljena naselja Zaile i Gornji Borki. Reljef ne pogoduje društveno ekonomskom vrednovanju i predstavlja ograničavajući čimbenik razvoja, dok je geološki sastav povoljan, tako da se na njemu temelji razvoj industrije ovog kraja. Naime, Općina Sirač ima iznadprosječno mnogo mineralnih sirovina i šuma.
RkJQdWJsaXNoZXIy Mjc2NzM=