Stranica 31 Broj 4 ŽUPANIJSKI GLASNIK Geološka podloga je važan faktor tvorbe tla jer daje ishodišni mineralni materijal o kojem ovise mnogobrojna svojstva tla. Na području općine Sirač izdvojeni su slijedeća tla: - lesivirana tla na praporu. Lesivirano tlo (luvisol) pripada odjelu automorfnih tala koje karakterizira normalno ili deficitarno vlaženje oborinskom vodom koja se slobodno procjeđuje i ne zadržava se unutar profila. To su tla umjerene do kisele reakcije. Javljaju se u humidnim klimatskim prilikama s povećanom količinom padalina što pogoduje površinskom ispiranju-lesivaži. Naglašena je migracija minerala gline, humusa i njihovo taloženje u dubljim dijelovima. U gornjim dijelovima profila formira se eluvijalni E horizont koji je lakšeg mehaničkog sastava. Dolaze na visinama 100 do 700 m n.v. Na supstratima sa suviškom gline pojavljuje se pseudooglejavanje. - pseudoglej pripada odjelu hidromorfnih tala koja nastaju uslijed prekomjernog vlaženja oborinskom vodom ili stranim vodama različitog podrijetla (kapilarne, poplavne, visoke podzemne vode, cijedne vode). Zbog dinamike oborinske vode izmjenjuju se mokra faza (zima, proljeće) i vlažna faza koje daju karakterističan prepoznatljiv mramorni izgled od sivo reduciranih do crveno oksidiranih minerala, te konkrecije željeza i mangana. Izražen je utjecaj prevlaživanja usljed visokog nivoa oborinskih voda. To su tla slabije strukture koja zauzimaju manje površine u uskim pojasevima uz potoke. Uz intenzivnu odvodnju, agrotehniku i zaštitu od vanjskih voda, na ovim tlima se mogu postići dobri rezultati u proizvodnji zbog toga što su to tla neutralne reakcije i s dosta humusa (3-5%). - močvarno glejna tla ili euglej su djelomično hidromeliorirana tla privremeno nepogodna za obradu, s visokom razinom podzemne i stagnirajuće površinske vode, vrlo slabe dreniranosti i jake osjetljivosti prema kemijskim polutantima. Na njima se nalaze travnjaci, šume i oranice. S obzirom na način vlaženja dijele se na: - epiglej – zamočvarivanje je uzrokovano površinskim, pretežno poplavnim vodama, koje stagniraju do dubine 1 m i s dubinom slabi. Odlikuje se malom biološkom aktivnošću, anaerobnim uvijetima i nepovoljnim fizikalnim i kemijskim osobinama. - hipoglej – vezan je za reljefske depresije u kojima se nalaze deblji slojevi podzemne vode čijia razina pokazuje malo kolebanje. Osnovno je obilježje da se podzemna voda nalazi na tako maloj dubini da je čitav profil utjecan anaerobnim procesima. To je pretežito glinasto tlo te može imati veliki koeficjent bubrenja. - amfiglej – vlaženje tla uvjetovano je podzemnom i poplavnom površinskom vodom, pa je prisutna kombinacija hipoglejnog i epiglejnog karaktera profila s međuslojem koji nije ili je slabije oglejen. - kiselo smeđe tlo na metamorfitima i klastitima je tlo trajno nepogodno za obradu. Nizak sadržaj baza u supstratu i intenzivna ispiranja u humidnoj klimi dovode do osjetne acidifikacije i mobilizacije aluminija. Stjenovitost im je do 50%, a dubina manja od 30cm, s dobrom dreniranošću. Slabo su osjetljiva prema kemijskim polutantima. Na njima su rasprostranjene šume i oranice. - rendzina na dolomitu i vapnencu je tlo koje je trajno nepogodno za obradu i na njima su rasprostranjene šume i travnjaci. Stjenovitost im je preko 50% , a dubina do 30cm, ekscesivne dreniranosti. Uz mehaničko raspadanje stijena, glavni pedogenetski proces je akumulacija zrelog humusa s formiranim organomineralnim kompleksom kojeg čine kalcijhumati argilohumati. Rendzine imaju vrlo različit sadržaj karbonata (0-50%), sadrže 3- 20% humusa i 0,2-0,8% ukupnog dušika. Reakcija je neutralna do slabo kisela. Daljna evolucija rendzina je ispiranje karbonata i nastanak bezkarbonatnih rendzina. 3.1.2. Klimatske prilike Općina Sirač se nalazi u području eurosibirsko-sjevernoameričke regije, odnosno njezine ilirske provincije. To je područje s izrazitim godišnjim dobima, gdje se miješaju utjecaji euroazijskog kopna, Atlantika i Sredozemlja. To se očituje na način da u nekim pokazateljima klime dolazi do izražaja maritimnost, a u drugim kontinentalnost klime, pri čemu niti jedno od ovih obilježja ne prevladava. Oznaka klime prema Köppenu je Cfwbx. Oznaka C odnosi se na umjereno toplu kišnu klimu koju karakterizira pojava mrazeva i snijega u hladno doba godine. Srednja temperatura najhladnijeg mjeseca iznosi od -3 °C do +18 °C, dok srednja temperatura najhladnijeg mjeseca ne prelazi 22 °C (oznaka b). Uz spomenute temperaturne karakteristike (oznake C i b), tijekom godine nema izrazito suhih mjeseci (padaline raspoređene tijekom cijele godine – oznaka f) , a mjesec s najmanje oborine u hladnom je dijelu godine (fw). Najviše oborina ima početkom toplog dijela godine i u kasnoj jeseni (x). takav tip je definiran kao prijelazni klimatski tip. Područje općine Sirač najbolje opisuje meteorološka postaja Daruvar koja se nalazi na 161 mnv, na 17°14' istočne geografske dužine i 45°36' sjeverne geografske širine, a udaljena je od 6km do 25km od područja Općine Sirač. Osnovni elementi klime za dostupne podatke prikazani su u priloženim tablicama. Razdoblje motrenja je od 1988. do 2018.godine.
RkJQdWJsaXNoZXIy Mjc2NzM=