Stranica 36 ŽUPANIJSKI GLASNIK Broj 4 Kuna zlatica ( Martes martes L . ) Kuna zlatica dugačka je 80 cm, visine oko 25 cm, a može težiti do 2 kg. Preferira starije šumske komplekse, bez gustog podrasta grmlja, a u blizini parkova i ljudskih naselja rijetko se nalazi što je glavna razlika između nje i kune bjelice. To je noćna životinja, a tijekom lova se koristi poznatim stazama koje iznova obilježava mirisom analnih žlijezda, izmetom i mokraćom. Sklonište pronalazi na dnu debla, ispod slojeva granja, u šupljinama srušenih stabala. Kuna bijelica ( Martes foina Erx. ) Vrlo je slična kuni zlatici. Razlika je u staništu na kojem obitavaju jer bjelica se često nastanjuje u blizini ljudskih naselja, većinom uz gospodarske zgrade, okućnice, hrpe kamenja… tipičan je stanovnik otvorenih terena, rubova šuma, napuštenih kamenoloma. Nije ni dobar penjač poput zlatice pa skrovište većinom pronalazi na tlu u raznim pukotinama, oborenim stablima, rupama. Hrani se sitnim glodavcima, pticama i njihovim jajima, vjevericama, mladim zečevima, te kukcima i njihovim ličinkama, a zbog nestašice hrane često odlazi u peradarnike i kokošinjce praveći velike štete. Ima jedno leglo godišnje, a pari se od srpnja do rujna. Lasica mala ( Mustela nivalis L . ) Lasica je vrlo brza i okretna životinja zbog uskog tijela, dugog do 25cm. Rep je dugačak od 3 do 5cm. Teži desetak dekagrama. Krzno je većinom zagasitocrvene do tamnosmeđe boje. Na donjoj strani vrata, trbuhu i šapama je bijela. Boja krzna je i ljeti i zimi jednaka. Ima izvrsno razvijena sva osjetila i tjelesnu izdržljivost i snagu. Aktivna je uglavnom noću. Manji plijen ubija ugrizom za vrat, a veći usmrćuje pregrizanjem vratne vene i tada samo liže krv. Za poljodjelce je korisna jer regulira brojnost voluharica i miševa, ali zbog krvoločne naravi radi štete u peradarnicima. Parenje nije sezonski određeno. Izražena je embriotenija, a najčešće se kote u lipnju i to 4-7 mladih. Dabar ( Castor fiber L. ) To je naš najveći glodavac, zbijen i snažan, zadnji dio tijela je jače razvijen od prednjega, krzno je smeđe boje na leđnoj a svjetlije na trbušnoj strani, pokrovna dlaka je grublja i oštra dok je poddlaka mekana i vrlo fina (malje), noge su kratke i vrlo snažne, pandže su oštre i tanke, ima plivaće kožice, dužina tijela doseže do 1m, visine je do 30cm, a jednako toliko mu je i rep dug. u blizini anusa nalaze se dvije žlijezde snažnog mirisa, rep je ljuskav (služi za manevriranje i uzbunjivanje). Aktivan tijekom cijelog dana, ako ga se uznemiruje onda je aktivan noću.Dabar je isključivi biljožder. Živi u parovima ili familiji, monogaman je, obitelj je jako povezana i čini ju nekoliko generacija. Teritorijalne su životinje, a teritorij jedne familije obično je na površini 1km od nastambe. Obara stabla radi građevnog materijala (gradnja nastambe), u nedostatku hrane i zbog mlade kore u krošnji. Pregrađivanjem vodotokova grade akumulacijska jezerca, nastamba se nalazi kraj vode (jazbina) ili u vodi, u nju vodi nekoliko ulaza i oni su obično potopljeni, u sredini nastambe nalazi se suha komora prekrivena suhom travom u kojoj dabrovi žive, izvana je nastamba oblijepljena blatom; sluh i njuh dobro su razvijeni, vid slabiji, na tlu je ponešto nespretan, a u vodi jako okretan, pljuskanjem repom po površini vode upozorava ostale na opasnost.
RkJQdWJsaXNoZXIy Mjc2NzM=