Stranica 66 ŽUPANIJSKI GLASNIK Broj 4 materijala (gradnja nastambe), pregrađivanjem vodotokova grade akumulacijska jezerca, nastamba se nalazi kraj vode (jazbina) ili u vodi, u nju vodi nekoliko ulaza i oni su obično potopljeni, u sredini nastambe nalazi se suha komora prekrivena suhom travom u kojoj dabrovi žive, izvana je nastamba oblijepljena blatom; sluh i njuh dobro su razvijeni, vid slabiji, na tlu je ponešto nespretan, a u vodi jako okretan, pljuskanjem repom po površini vode upozorava ostale na opasnost. Dabrom se gospodari prema Planu gospodarenja dabrom. PTICE (AVES): Orao kliktaš (Aquila pomarina) Od ostalih orlova se lako prepoznaje po polumjesečastoj bijeloj mrlji na trtici i bijelim pjegama po vrhu krila. Gnijezdi u šumama nizinskih ili brdovitih područja. Izbjegava guste i prostrane šume, a rado naseljava rascjepkane šume i šumarke okružene vlažnim ili poplavnim livadama ili drugim otvorenim staništima na kojima se hrani sitnim sisavcima, gmazovima, vodozemcima, pticama, a rjeđe i kukcima ili čak strvinama. Obično love pojedinačno, ali se za zimovanja skupljaju u jata. Neki parovi se nakon selidbe zajedno vraćaju na prijašnje gnijezdo. Patka njorka (Aythy anyroca) Patke njorke prepoznatljive su po kestenjasto smeđem perju i nisu tako krupne kao divlje patke. Leđa su im crna, a u letu ih prepoznajemo po bijelom perju na trbuhu, s donje strane krila i repu. Mužjak ima svijetlo oko, no u ženke je tamno, a u nje je i perje manje-više zagasitije. Kljun je taman. Patke njorke među najugroženijim su vrstama pataka i brojnost im opada u cijeloj Europi. Traže ribnjake, močvare, jezera, gdje je voda dublja od metra. Sezona gniježđenja počinje u svibnju. Patak u vodi zasjedne na patku i gotovo je potopivši drži kljunom za vrat dok se pari. Gnijezdo je jednostavna platforma, ili na kopnu, ili u trsci ili u gustoj vodenoj vegetaciji. Mladi i ostaju s majkom gotovo dva mjeseca. Često su za sezone gniježđenja u manjim skupinama. Kao i druge patke ronilice, zaranjaju te po dnu skupljaju i bilje i vodene životinjice poput vodenih beskralježnjaka, riba, katkad vodozemaca. Bijela roda (Ciconia ciconia) Roda je gnjezdarica sela u kontinentalnom dijelu Hrvatske u dolinama rijeka. Preferira vlažne i poplavne pašnjake i livade. Karakterizira ju dug vrat, duge crvene noge i dugačak crveni kljun. Perje joj je bijele boje, na krilima sa crnim rubom. Hrani se vodozemcima, gmazovima, sitnim sisavcima, krupnijim kukcima, rakovima, ponekad i ribama. Gnijezda rade na krovovima kuća i rasvjetnim stupovima, rjeđe na drveću, a gnijezde se u travnju i svibnju. Crna roda (Ciconia nigra) To je gnjezdarica vlažnih šuma uz rijeke i močvare. Od bijele rode se razlikuje potpuno crnim krilima, leđima, vratom i glavom. Hrani se prvenstveno ribom, kukcima, gmazovima i vodozemcima, rakovima, te sitnim sisavcima i pticama. Plijen lovi polako hodajući u plitkoj vodi, duž obala rijeka i drugih stajaćih voda. U nas gnijezdi u starim poplavnim šumama te je dobar indikator tih staništa. Osim odgovarajućih stabala koje mogu podržati njeno veliko gnijezdo, ključna pretpostavka za
RkJQdWJsaXNoZXIy Mjc2NzM=