Stranica 69 Broj 4 ŽUPANIJSKI GLASNIK Siva štijoka (Porzana parva) Ovo je migratorna vrsta koja zimuje u Africi. Dužine je do 19cm. Kljun je kratak i ravan. Ima zelenkaste noge sa dugim prstima. Spolni dimorfizam je izražen. Odrasli mužjaci imaju smeđe obojano perje na leđima, a grlište i trbuh su plavo sive boje. Ženkama su i trbuh i leđa smeđe boje, a jedino je lice plavosivo. Obitavaju na muljevitim i plitkim vodama koje obiluju kukcima i ličinkama, sitnim ribama, puževima, sjemenjem …. Vrlo ih se teško može uočiti na tlu jer se dobro skrivaju u tršćacima. Lakše ih se uoči u preletu. Jastrebača (Strix uralensis) Odozgo je žućkastosiva, odozdo žućkastobijela. Rep je duži, smeđ sa 8- 9 svijetlih pruga. Kljun je tamnožut, oči su crnosmeđe, obilje glave bez uški. Noge su gaćaste, prsti do pandža obrasli perjem. U letu se ukazuje velika svijetla mrlja na gornjem dijelu krila i široka tamna pruga na vrhu repa. Hrani se sitnim glodavcima. Ponekad ulovi zeca, vjevericu ili koju drugu pticu. U travnju ženka snese 2- 3 jaja, na kojima sjedi 27-29 dana. Gnijezdi se u dupljama stabala ili napuštenom gnijezdu većih grabljivica. Pjegava grmuša (Sylvia nisoria) Izrazito migratorna vrsta, gnjezdarica kontinentalne Hrvatske, veličine 15,5-17 cm, težine 22-36 grama, uglavnom siva odozgo, i bjelkasta s donje strane tijela, sa izrazito žutim očima. Odrasli mužjaci su tamnosivi s bijelim oznakama na krilima i repnom perju, a na prsima i trbuhu ima poprečne pruge, koje su u ženke manje primjetne. Ženke su vrlo slične mužjacima, ali su nešto blijeđe. To je vrsta rubova šuma ili otvorenih prostora sa raštrkanim grmovima za gniježđenje, posebice obtadivih površina. Gnijezdo gradi od suhih stabljika, korjenčića, vlakanaca i dlake. Grmuša snese do sedam prljavobijelih jaja sa smeđim i sivkastim pijegama na kojima naizmjenično sjede ženka i mužjak. Zajedno othranjuju i čučavce koji se osamostale nakon 15-ak dana. Glasanje pjegave grmuše je pomalo drozdoliko, alii u kraćim dionicama, s prošaranim glasnim oštrim kreštećim zovom "čarr-čarr-čarr". Šikare, rubovi šumskih predjela, živice, gustiši njeno su stanište. Ugrožena i rijetka staništa Prema Pravilniku o popisu stanišnih tipova i karti staništa ("Narodne novine", 27/2021) i EU Direktivi o staništima na području površina na kojima je zabranjeno ustanovljenje lovišta na području obuhvata Programa prisutno je ugroženo i rijetko stanište koje je prema Nacionalnoj klasifikaciji staništa opisana na sljedeći način: *NKS kod Naziv H 1.1.3.1. Kontinentalne špilje sa subtroglofilnim kralješnjacima *NKS - Nacionalna klasifikacija staništa Područja ekološke mreže na području obuhvata Programa Ekološka mreža proglašena je Uredbom o ekološkoj mreži i nadležnostima javnih ustanova za upravljanje javnih ustanova za upravljanje područjima ekološke mreže (Narodne novine 80/19), a sastoji se od područja očuvanja značajna za ptice (POP), područja očuvanja značajna za vrste i stanišne tipove (POVS), vjerojatna područja očuvanja značajna za vrste i stanišne tipove (vPOVS), posebna područja očuvanja značajna za vrste i stanišne tipove (PPOVS). Njezin cilj je očuvati ili ponovno uspostaviti povoljno stanje više od tisuću ugroženih i rijetkih vrsta te oko 230 prirodnih i poluprirodnihstanišnih tipova. Dosad je u ekološku mrežu Natura 2000 uključeno oko 27.500 područja
RkJQdWJsaXNoZXIy Mjc2NzM=