Stranica 76 ŽUPANIJSKI GLASNIK Broj 4 jena, a na način da se unište klice bolesti koja je uzrokovala smrt. Isto tako u ove mjere spada i dezinfekcija mjesta gdje se divljači zadržava duže vrijeme. Mjesta koja se žele raskužiti mogu se pokriti slamom, kukuruzovinom, suhim granjem ili lišćem te zapaliti. SPAŠAVANJE DIVLJAČI OD ELEMENTARNIH NEPOGODA U slučaju elementarnih nepogoda mora se odmah pomoći divljači, kao i svim životinjskim vrstama i to zavisno o vrsti elementarne nepogode. U slučaju jakih povremenih snježnih mećava preporučuje se na površinama izvan lovištu napraviti dovoljan broj prtina i to zvjezdasto, od površine izvan lovišta prema samom lovištu odnosno okolnim prostoru i to onoliko prtina koliko to konfiguracija terena dozvoljava. Isto tako preporučuje se dogovoriti sa susjednim lovoovlaštenicima da isti, gdje je navedeni negativni klimatski čimbenik najizraženiji, na što većoj udaljenosti od same površine izvan lovišta, izlože odgovarajuću hranu za prehranu divljači te naprave dovoljan broj prtina i to zvjezdasto, od hranilišta ili mjesta gdje se izlaže hrana u okolni prostor i to onoliko prtina koliko to konfiguracija terena dozvoljava. Bitno je napomenuti da te prtine moraju voditi što dalje od površine izvan lovišta. Prema svakom objektu namijenjenom izlaganju hrane trebaju voditi najmanje tri prtine u različitim pravcima i u duljini koliko to prostor dozvoljava. Uz navedenu hranu obavezno izložiti na što više mjesta i sol, čime bi se divljač odvratila od ulaska na područje površine izvan lovišta. U slučaju dugotrajne suše kada prirodna pojilišta i kaljužališta presuše, pokušati dogovoriti sa susjednim lovoovlaštenicima da isti izgrade potreban broj umjetnih pojilišta i kaljužališta i to što dalje od same površine izvan lovišta. Na navedeni način divljač bi se spriječila da u potrazi za vodom prelazi veća području, a time bi se i broj ulazaka i prelazaka divljači preko površine izvan lovišta u ljetnim i sušnim mjesecima zasigurno smanjio. U slučaju izgradnje navedenih umjetnih pojilišta i kaljužališta iste je potrebno redovno puniti vodom tijekom sušnoga razdoblja. U nekim slučajevima lokalne i sezonske poplave mogle bi utjecati na divljač, ali i na pojedine strogo zaštićene i pojedine ostale životinjske vrste na način da se ista s tih poplavljenih područja premješta na druge dijelove koji su suši pa i na površine izvan lovišta. U navedenom razdoblju potrebno je osobitu pažnju posvetiti prihrani svih vrsta divljači, ali i pojedinih strogo zaštićenih i pojedinih ostalih životinjskih vrsta van površina izvan lovišta i to na primjerenoj udaljenosti od same površine, osiguranju potpunog mira, kao i sprječavanju potencijalnog krivolova. Prema Zakonu o lovstvu zabranjeno je loviti divljačkada je ugrožena poplavom, snježnim nanosima, poledicom, visokim temperaturama, požarom ili na drugi sličan način, osim u svrhu spašavanja. SUZBIJANJE NEZAKONITOG LOVA Suzbijanje nezakonitog lova planira se obilaskom površine izvan lovišta te organizacijom lovočuvarske službe. Stručna osoba koja će biti zadužena za provedbu ovog Programa zašite divljači provoditi će i mjere za suzbijanje nezakonitog lova divljači na ovim površinama. 7 MJERE ZA SPREČAVANJE ŠTETA OD DIVLJAČI Porastom industrijalizacije i poljoprivrednih površina te intenzivnijim uzgojem divljači pojedinici površine sve je više šteta od divljači jer se stanište mijenja te divljač hranu nalazi na obrađenim površinama. Divljač svojim obitavanjem, potrebama za hranom, dnevnom ili sezonskom migracijom, utječe na stanište, floru i faunu što se u određenom trenutku očituje kao šteta. Prema Pravilniku o sadržaju, načinu izrade i postupku donošenja, odnosno odobravanja lovnogospodarske osnove, programa uzgoja divljači i programa zaštite divljači mjere za sprječavanje šteta od divljači obuhvaćaju: - edukaciju i suradnju s vlasnicima i korisnicima površina izvan lovišta; - nabavljanje kemijskih, bioloških i biotehničkih zaštitnih sredstava te njihovu besplatnu raspodjelu vlasnicima i korisnicima površina izvan lovišta na njihov zahtjev; - zaštitu usjeva i nasada izgonom divljači te upotrebom zaštitnih sredstava i plašila, koju su dužni provoditi vlasnici i korisnici površina izvan lovišta o vlastitom trošku; - uklanjanje poljoprivrednih usjeva do agrotehničkog roka; - smanjivanje broja divljači kada zbog prevelike gustoće dolazi do gospodarski nedopustivih šteta. Sukladno zakonskim propisima divljač je izvan lovišta dopušteno loviti kada je: - Ranjena i bolesna tijekom cijele godine, uz obveznu prijavu nadležnom tijelu i predočenju uvjerenja nadležne veterinarske službe da je odstrijeljena divljač bila ranjena ili bolesna; - U slučaju proglašenja zarazne bolesti ili ako postoji mogućnost njene pojave u skladu s propisima o zdravstvenoj zaštiti životinja; - Za potrebe znanstveno-istraživačkih i znanstveno-nastavnih ustanova u skladu s odgovarajućim programom; - U slučaju smanjenja broja zbog prevelike gustoće populacije dolazi do gospodarski nedopustivih šteta.
RkJQdWJsaXNoZXIy Mjc2NzM=