ŽUPANIJSKI GLASNIK 11 - 2023

Stranica 107 Broj 11 ÆUPANIJSKI GLASNIK Ovo poglavlje stoga detaljno elaborira identificirane mjere i aktivnosti provedbe Akcijskog plana energetski održivog razvitka i prilagodbe klimatskim promjenama Općine Sirač u razdoblju do 2030. g. za sektore zgradarstva, prometa i javne rasvjete. Mjere su razrađene na način da će njihova provedba rezultirati smanjenjem emisija CO2 za 55,73% do 2030. g. u odnosu na referentnu 2015. g. Mjere za područje Općine Sirač podijeljene su na sljedeće kategorije: - Mjera 1. Dekarbonizacija u sektoru zgradarstva; - Mjera 2. Dekarbonizacija u sektoru javne rasvjete; - Mjera 3. Dekarbonizacija u sektoru prometa; - Mjera 4. Edukacija te informativne i promotivne aktivnosti. Svaka je mjera prikazana u tabličnom prikazu te joj je dodijeljen naziv mjere, naziv aktivnosti, zatim nositelj mjere/aktivnosti, ostali ključni dionici, opis aktivnosti, razdoblje provedbe, procjena troškova, procjena uštede energije (MWh), procjena smanjenja emisije (tCO2) i naposljetku mogući izvor financiranja. 7.1. Dekarbonizacija u sektoru zgradarstva Dekarbonizacija u sektoru zgradarstva odnosi se na smanjenje ili eliminaciju emisija stakleničkih plinova koje potječu iz građevinskih aktivnosti, operacija i korištenja zgrada. Ovo područje obuhvaća mjere usmjerene na energetsku učinkovitost, korištenje obnovljivih izvora energije, smanjenje potrošnje energije za grijanje, hlađenje i osvjetljenje te optimizaciju građevinskih materijala i procesa kako bi se smanjio ugljični otisak. Dekarbonizacija u sektoru zgradarstva može obuhvaćati različite aktivnosti kao što je to npr.: poboljšanje energetske učinkovitosti zgrada, uključujući bolju izolaciju, energetski učinkovite prozore, učinkovite sustave grijanja, hlađenja i ventilacije te optimizirano korištenje energije, korištenje obnovljivih izvora energije u zgradama, poput solarnih panela, vjetroagregata ili geotermalnih sustava, implementacija održivih građevinskih materijala i dizajna koji smanjuju emisije CO2 tijekom proizvodnje i omogućuju energetsku učinkovitost tijekom upotrebe, uključivanje ciljeva dekarbonizacije u planiranje i urbanistički razvoj, promovirajući kompaktne i energetski učinkovite gradove. Na području Republike Hrvatske većina zgrada izgrađena je prije 1987. g., što podrazumijeva da zgrade nemaju odgovarajuću toplinsku zaštitu te su prosječno vrlo niskog energetskog razreda. Uzimajući još u obzir da sektor zgradarstva troši oko 40% ukupne potrošnje energije nekog područja, ne iznenađuje podatak da je sektor zgradarstva jedan od najvećih proizvođača Co2 . S obzirom na to, dekarbonizacija sektora zgradarstva, a koja uključuje smanjenje emisija stakleničkih plinova, odnosno CO2 te povećanje obnovljivih izvora energije, trebala bi biti prioritet. Mjera vezana za dekarbonizaciju u sektoru zgradarstva podijeljena je na aktivnosti. Aktivnosti su nastale grupiranjem projekata koje jedinica lokalne samouprave želi provesti u sljedećem razdoblju. Aktivnosti vezane za mjeru 1. Dekarbonizacija u sektoru zgradarstva su sljedeće: - poboljšanje energetske učinkovitosti zgrada; - korištenje obnovljivih izvora energije u zgradama; - uključivanje ciljeva dekarbonizacije u planiranje i urbanistički razvoj.

RkJQdWJsaXNoZXIy Mjc2NzM=