Stranica 113 Broj 11 ÆUPANIJSKI GLASNIK 8. Prilagodba klimatskim promjenama Prilagodba klimatskim promjenama odnosi se na proces prilagođavanja društva, ekosustava i infrastrukture novim klimatskim uvjetima i rizicima koji proizlaze iz globalnog zagrijavanja. Ovaj proces uključuje strategije, mjere i aktivnosti koje se poduzimaju kako bi se smanjile ranjivosti i poboljšala otpornost na klimatske promjene. Strategija prilagodbe klimatskim promjenama Republike Hrvatske do 2040. g. s pogledom na 2070. g. definira prilagodbu kao proces koji "podrazumijeva procjenu štetnih utjecaja klimatskih promjena i poduzimanje primjerenih mjera s ciljem sprječavanja ili smanjenja potencijalne štete koje one mogu uzrokovati.” Budući da utjecaj klimatskih promjena ovisi o brojnim faktorima te će jačina klimatskih promjena biti različita obzirom na geografsku lokaciju, stupanj razvijenosti i ranjivosti, prilagodba klimatskim promjenama trebala bi činiti dugotrajni postupak koji se mora provoditi kontinuirano i planski te bi trebala uključivati sve važne dionike na nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini. Mjere prilagodbe klimatskim promjenama formirane su na temelju rezultata dobivenih analizom klime i klimatskih promjena na području jedinice lokalne samouprave te rezultata proizašlih iz analize ranjivosti i rizika određenih sektora na učinke klimatskih promjena. 9. Klimatske promjene U ovom dijelu analiziraju se značajke klime na području Općine te projekcije budućih klimatskih promjena i njihovog utjecaja. Na temelju provedene analize prepoznaju se prijetnje povezane sa klimatskim promjenama te utvrđuju i predlažu adekvatne mjere kojima bi se Općinu učinilo otpornijom na prijetnje, ali i umanjio utjecaj na brzinu klimatskih promjena i intenzitet opasnih događaja. Kako bi se ostvario taj cilj, kombiniraju se podatci dostupni preko servisa Meteoblue te Rezultati klimatskog modeliranja u sustavu HPC Velebit za potrebe izrade nacrta Strategije prilagodbe klimatskim promjenama Republike Hrvatske do 2040. g. i s pogledom na 2070. g. i Akcijskog plana (Podaktivnost 2.2.1.). Podatci za područje Općine dostupni putem servisa Meteoblue predstavljaju srednju vrijednost odnosno prosjek posljednjih 30 godina, stoga su ti podatci uzeti kao referentno razdoblje koje se uspoređuje s projekcijama za razdoblja 2011.-2040. g. i 2040.-2070. g. Rezultati klimatskog modeliranja bazirani su na podatcima francuske i britanske meteorološke službe, njemačkog Max-Planck instituta i Europskog konzorcija (EC-Earth). 9.1. Općenito o Općini Sirač Općina Sirač pripada prostoru Panonske i peripanonske megaregije, odnosno makroregiji Zavale sjeverozapadne Hrvatske, koja se nalazi u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji. Na sjeveru Općina Sirač graniči s gradom Daruvarom i Općinom Đulovac, na jugu i istoku s Požeško-slavonskom županijom, dok na zapadu s Općinom Dežanovac. Samo sjedište Općine Sirač nalazi se u naselju Sirač, na prostoru gdje rijeka Parka i Bijela izlaze iz Ravne Gore i Papuka te gdje se potok Željnjak ulijeva u rijeku Bijelu. Prostor je povoljan za nastanak, razvoj i život naselja, a dolina rijeke Bijela pogodna je za izgradnju prometnica daleko u planinsku unutrašnjost bogatu kamenom, šumom i vodom. Područje Općine Sirač sastoji se od 9 naselja, a to su: Barica, Kip, Miljanovac, Šibovac, Sirač, Bijela, Donji Borki, Pakrani i Gornji Borki. Površina Općine zauzima 5,5% površine Bjelovarsko-bilogorske županije, odnosno 144,91 km2 .
RkJQdWJsaXNoZXIy Mjc2NzM=