ŽUPANIJSKI GLASNIK 11 - 2023

Stranica 131 Broj 11 ÆUPANIJSKI GLASNIK 10.1.1. Poplave Poplave predstavljaju prirodni fenomen te pojavu istih nije moguće izbjeći, no moguće je kroz poduzimanje različitih preventivnih mjera smanjiti rizike od poplavljivanja na prihvatljivu razinu. Poplave su svrstane među opasnije elementarne nepogode koje mogu uzrokovati gubitke ljudskih života, velike materijalne štete, devastiranje kulturnih dobara i ekološke štete. Poplave koje se pojavljuju u Hrvatskoj mogu se svrstati u 7 osnovnih skupina: - riječne poplave zbog obilnih kiša i/ili naglog topljenja snijega, - bujične poplave manjih vodotoka zbog kratkotrajnih kiša visokih intenziteta, - poplave na krškim poljima zbog obilnih kiša i/ili naglog topljenja snijega te nedovoljnih propusnih kapaciteta prirodnih ponora, - poplave unutarnjih voda na ravničarskim površinama, - ledene poplave, - poplave mora te - umjetne (akcidentne) poplave zbog eventualnih proboja brana i nasipa, aktiviranja klizišta, neprimjerenih gradnji i slično. U nastavku slijedi obrazloženje potencijalnih posljedica poplave na području Općine. U slučaju pojave poplave došlo bi do zagađenja pitke vode (bunara) u naseljima Općine, potapanja prometnica te bi navedeno uzrokovalo neuporabljivost vodovodne vode, a dostava pitke vode putem cisterna bila bi najpotrebnija i najteža. Ukoliko bi bilo poplavljeno veće područje Općine na dulje vrijeme, opskrba onog dijela stanovništva koje nije evakuirano morala bi se odvijati uz pomoć Županije, primarno sa tehnikom i sredstvima. Jednako tako, izgledan je i prodor velikog vodnog vala preko obrambenih nasipa koji štite područje Općine. Sukladno operativnom planu HEP-a u slučaju da dođe do ispadanja određenih trafostanica iz sustava, opskrba se preusmjerava iz drugih trafostanica, budući sustav djeluje na principu "prstena". Nadalje, moguća je i nestašica stočne hrane, poljoprivrednih proizvoda, kao i nemogućnost obrade poljoprivrednih površina u periodu od 10 do 20 dana poslije povlačenja poplavnih voda. Pojava poplave također može potpuno onemogućiti proizvodnju povrtlarskih i ratarskih kultura na području Općine budući da bi bilo poplavljeno oko 20 % poljoprivrednih površina pogodnih i korištenih u poljoprivrednoj proizvodnji. Nastavno na navedenu situaciju, bila bi potrebna prenamjena određenih objekata za skladištenje namirnica. Distribucija istih bila bi znatno otežana uslijed plavljenja ili oštećenja uobičajenih komunikacijskih pravaca. Jedna od posljedica poplave je i potencijalan prekid prometa na određenim prometnicama, pri čemu bi se promet odvijao alternativnim pravcima. Vodotoci na području Općine Sirač obuhvaćaju pritoke rijeke Bijele, a to su Starčevac, Dubnica i Grižina, dok u rijeku Bijelu utječu i potoci s Papuka. Slika 26. Prikaz kopnenih vodenih tijela na području Općine Izvor: Općina Sirač, Procjena rizika od velikih nesreća za Općinu Sirač (2022.), str. 113

RkJQdWJsaXNoZXIy Mjc2NzM=