Stranica 151 Broj 11 ÆUPANIJSKI GLASNIK klime te u Direktivi (EU) 2019/944 Europskog parlamenta i Vijeća od 5. lipnja 2019. g. o zajedničkim pravilima za unutarnje tržište električne energije i izmjeni Direktive 2012/27/EU. Uredbom se uspostavlja "mehanizam upravljanja”, kojim se osigurava ostvarivanje ciljeva energetske unije za 2030. g. i dugoročnih ciljeva u skladu s Pariškim sporazumom o promjeni klime iz 2015. g. Direktivom se pak uvodi obveza izrade nacionalnih akcijskih planova ili drugih odgovarajućih okvira za rješavanje problema energetskog siromaštva za članice pogođene energetskim siromaštvom ukoliko to već nisu napravile te obveza donošenja mjera potrebnih za zaštitu ugroženih i energetski siromašnih kupaca. Mjere se mogu razlikovati od članice do članice ovisno o okolnostima koje vladaju u svakoj članici, a mogu uključivati mjere socijalne i energetske politike koje se referiraju na plaćanje računa za električnu energiju, ulaganje u energetsku učinkovitost stambenih zgrada ili zaštitu ugroženih kupaca zaštitnim mjerama protiv isključivanja. Direktiva daje mogućnost državama članica da naprave intervenciju u tržišnoj cijeni električne energije za kućanstva energetski siromašnih ili ugroženih kupaca pod uvjetom da su jasno definirane, transparentne, nediskriminacijske i provjerljive, da imaju ograničeno trajanje i proporcionalne su u pogledu svojih korisnika te da ne stvaraju dodatne troškove za sudionike na tržištu na diskriminirajući način. Komisija prati i preispituje provedbu ove Direktive odnosno ocjenjuje jesu li kupci, osobito oni ugroženi ili zahvaćeni energetskim siromaštvom, odgovarajuće zaštićeni na temelju ove Direktive. Na temelju prikupljenih podataka podnosi se izvješće o napretku te prema potrebi zajedno s njim ili nakon njega podnosi zakonodavni prijedlog Europskom parlamentu i Vijeću. Obveza praćenja je propisana do 31.12.2025. g. S obzirom da je Hrvatska od 1.7.2013. g. punopravna članica EU, naše energetsko i klimatsko zakonodavstvo je usklađeno s relevantnim europskim pravnim okvirom. Za Hrvatsku je važno spomenuti i da je stranka Okvirne konvencije UN-a o promjeni klime, Protokola iz Kyota te Pariškog klimatskog sporazuma i redovito podnosi nacionalna izvješća o inventaru stakleničkih plinova tajništvu Konvencije. Na nacionalnom planu borbe s klimatskim promjenama i suzbijanju energetskog siromaštva može se pohvaliti Nacionalnim akcijskim planovima energetske učinkovitosti od kojih je trenutno aktualan Četvrti nacionalni plan energetske učinkovitosti za razdoblje 2017.- 2019. g. i Integriranim nacionalnim energetskim i klimatskim planom za Republiku Hrvatsku za razdoblje od 2021. do 2030. g. U četvrtom nacionalnom planu postoje dvije nove mjere koje se tiču energetskog siromaštva te jedna zadržana, ali u potpunosti izmijenjena mjera iz prethodnog akcijskog plana. Mjera H.3 Izgradnja kapaciteta za suzbijanje energetskog siromaštva i H.5 Program za suzbijanje energetskog siromaštva predstavljaju nove mjere dok je mjera B.5 Program energetske obnove obiteljskih kuća 2014.-2020. g. zadržana u izmijenjenom izdanju u odnosnu na prethodni akcijski plan. Cilj mjere H.3 Izgradnja kapaciteta za suzbijanje energetskog siromaštva je izgradnja kapaciteta za suzbijanje energetskog siromaštva unutar jedinica lokalne samouprave, kao i u široj javnosti. Kapaciteti će se izgraditi pružanjem informacija o mjerama energetske učinkovitosti koje doprinose suzbijanju energetskog siromaštva, kao i o mogućnostima sufinanciranja aktivnosti na tom polju. Mjera je inicijalno namijenjena za 15 gradova s više od 30.000 stanovnika u kojima će se uspostaviti mehanizmi savjetovanja ugroženih kupaca, kao i provedbe mjera energetske učinkovitosti u kućanstvima u riziku od energetskog siromaštva. Cilj mjere H.5 Program za suzbijanje energetskog siromaštva je osmišljavanje i pokretanje sustavnog programa borbe protiv energetskog siromaštva kroz provođenje mjera energetske učinkovitosti. Kroz Program će se utvrditi lista raspoloživih mjera i stope sufinanciranja pojedinih mjera. Preduvjet za sudjelovanje u programu sufinanciranja je stjecanje statusa ugroženog kupca energijom sukladno zakonskoj regulativi koja je na snazi u trenutku provođenja pojedine mjere. Mjerom B.5 Program energetske obnove obiteljskih kuća 2014.-2020. g. predviđa energetsku obnovu postojećih obiteljskih zgrada do 2020. g. Pozornost se primarno usmjerava na obiteljske kuće do 400 m2 građene prije 1987. g. te na njihovu obnovu na niskoenergetski standard kroz poticanje obnove vanjske fasade, poticanje zamjene sustava grijanja i poticanje korištenja obnovljivih izvora energije. Integrirani nacionalni energetski i klimatski plan za razdoblje od 2021. do 2030. g. predstavlja nadgradnju postojećih nacionalnih strategija i planova. Njime se prikazuje trenutačno stanje energetskog sektora te energetske i klimatske politike. Također se prikazuju nacionalni ciljevi za pet ključnih dimenzija energetske unije i odgovarajuće politike i mjere za ostvarivanje tih ciljeva, a za što treba uspostaviti i analitičku osnovu. U Hrvatskoj na zakonskoj razini još uvijek ne postoji definicija energetskog siromaštva niti je uspostavljen registar energetski siromašnih kućanstava. Energetsko siromaštvo u Hrvatskoj možemo sagledati kroz kategoriju ugroženog kupaca propisanom Zakonom o Energiji (NN 120/12, 14/14, 95/15, 102/15, 68/18)). Prema Zakonu o Energiji ugroženi kupac je kupac energije iz kategorije kućanstvo koji zbog svog socijalnog položaja i/ili zdravstvenog stanja ima pravo na isporuku energije prema posebnim uvjetima propisanima u Čl. 39. Zakona. Ovaj članak propisuje da zaštićeni i ugroženi kupci mogu imati posebnu zaštitu u slučaju kriznih stanja, zbog sigurnosnih razloga, mogućeg ugrožavanja života i rada te socijalnih razloga te da će Vlada Republike Hrvatske uredbama urediti kriterije za stjecanje statusa zaštićenog odnosno ugroženog kupca. Uredbom će se odrediti i iznos solidarne naknade za ugrožene kupce, način prikupljanja sredstava za solidarno podmirivanje računa ugroženih kupaca, kriteriji i mjere
RkJQdWJsaXNoZXIy Mjc2NzM=