ŽUPANIJSKI GLASNIK 11 - 2023

Stranica 82 ÆUPANIJSKI GLASNIK Broj 11 Kako bi se olakšalo nošenje s posljedicama klimatskih promjena, nužan je proces prilagodbe koji uključuje formiranje mjera za izbjegavanje štete i troškova koji mogu nastati ako se utjecaj klimatskih promjena ne uvaži. Dva su načina borbe protiv klimatskih promjena: ublažavanjem klimatskih promjena kroz djelovanje na njihove uzroke te prilagodbu klimatskim promjenama kroz rješavanje i djelovanje na posljedice klimatskih promjena. Navedene mjere sežu od onih blagih i jeftinih (npr. očuvanje vode, plodoredi, uzgoj sorti otpornih na sušu, javno planiranje i podizanje razine svijesti javnosti) do skupih mjera zaštite i premještanja (npr. podizanje visine nasipa, premještanje luka, industrijskih objekata i ljudi iz niskih priobalnih područja i naplavnih ravnica). Okvir za klimatsku i energetsku politiku do 2030. uključuje ciljeve i politike na razini EU-a za razdoblje od 2021. do 2030. Emisije stakleničkih plinova – povećanje ambicija U okviru Europskog zelenog plana Komisija je u rujnu 2020. g. predložila povećanje cilja smanjenja emisija stakleničkih plinova do 2030. g. na najmanje 55% u odnosu na 1990. godinu. U njemu su razmotrene potrebne mjere u svim sektorima, uključujući povećanu energetsku učinkovitost i energiju iz obnovljivih izvora te je pokrenut postupak izrade detaljnih zakonodavnih prijedloga do srpnja 2021. g. kako bi se provele i ostvarile veće ambicije. Okvir za klimatsku i energetsku politiku do 2030. – postojeće ambicije Ključni ciljevi za 2030. g.: - Smanjenje emisija stakleničkih plinova za najmanje 40% (u odnosu na razine iz 1990.); - Najmanje 32% udjela energije iz obnovljivih izvora; - Poboljšanje energetske učinkovitosti za najmanje 32,5%. Cilj od 40% stakleničkih plinova provodi se u okviru sustava EU-a za trgovanje emisijama, Uredbe o raspodjeli tereta s ciljevima država članica u pogledu smanjenja emisija i Uredbe o korištenju zemljišta, prenamjeni zemljišta i šumarstvu. Na taj će način svi sektori pridonijeti postizanju cilja od 40% kroz smanjenje emisija i povećanje uklanjanja stakleničkih plinova. Sva tri akta zakonodavstva o klimi sada se ažuriraju kako bi se ostvario predloženi cilj smanjenja neto emisija stakleničkih plinova od najmanje 55%. Sustav upravljanja U skladu s Uredbom o upravljanju energetskom unijom i djelovanjem u području klime, EU je donijela integrirana pravila kako bi osigurala planiranje, praćenje i izvješćivanje o napretku u ostvarenju klimatskih i energetskih ciljeva za 2030. g. i svojih međunarodnih obveza u okviru Pariškog sporazuma. Na temelju načela bolje regulative, postupak upravljanja uključuje savjetovanja s građanima i dionicima. Europski zeleni plan Europska komisija je 11. prosinca 2019. g. predstavila Europski zeleni plan, ambiciozan paket planiranih mjera osmišljenih kako bi EU do 2050. g. ostvarila cilj ugljične neutralnosti. Te mjere, koje dopunjuje okvirni plan ključnih djelovanja, kreću se od ambicioznog smanjenja emisija do ulaganja u najsuvremenija istraživanja i inovacije te očuvanja prirodnog okoliša Europe. Cilj Zelenog plana, koji bi pratila ulaganja u zelene tehnologije, održiva rješenja i nova poduzeća, jest i da postane nova strategija rasta EU-a kojom će se EU pretvoriti u održivo i konkurentno gospodarstvo. Sudjelovanje i predanost javnosti i svih dionika ključni su za njegov uspjeh. Među ključnim djelovanjima u okviru Europskog zelenog plana je i Europski zakon o klimi, kojim se namjerava ostvariti

RkJQdWJsaXNoZXIy Mjc2NzM=