Stranica 83 Broj 11 ÆUPANIJSKI GLASNIK cilj klimatske neutralnosti EU-a do 2050. g. Konkretno, njime se predviđa povećanje cilja zacrtanog za 2030. g. u pogledu smanjenja emisija stakleničkih plinova na najmanje 55%. Europskim zelenim planom podupire se preobrazba EU-a u pravedno i prosperitetno društvo s modernim i konkurentnim gospodarstvom te se u njemu ističe da je potreban sveobuhvatan i međusektorski pristup u kojem sva relevantna područja politike doprinose krajnjem klimatskom cilju. Paket obuhvaća inicijative iz područja klime, okoliša, energetike, prometa, industrije, poljoprivrede i održivog financiranja. Sve te inicijative međusobno su snažno povezane. Europski zeleni plan pokrenula je Komisija u prosincu 2019. g., a Europsko vijeće primilo ga je na znanje na sastanku u prosincu. Prijelazom na klimatsku neutralnost otvorit će se znatne mogućnosti poput potencijala za gospodarski rast, nove poslovne modele i tržišta, nova radna mjesta i tehnološki razvoj. Inicijative obuhvaćene Zelenim planom su: - Paket Spremni za 55%; - Europski zakon o klimi; - Strategija EU-a za prilagodbu klimatskim promjenama; - Strategija EU-a za bioraznolikost do 2030.; - Strategija "od polja do stola”; - Europska industrijska strategija; - Akcijski plan za kružno gospodarstvo; - Prijedlog uredbe o baterijama i otpadnim baterijama; - Mehanizam za pravednu tranziciju – Fond za pravednu tranziciju; - Čista, cjenovno pristupačna i sigurna energija; - EU-ova strategija održivosti u području kemikalija; - Strategija za šume i uvoz proizvoda koji nisu povezani s krčenjem šuma. Unatoč tome što klimatske promjene utječu globalno, sukladno čemu su i definirana ranija strateška usmjerenja, mjere koje je potrebno poduzeti potrebno je definirati na lokalnoj razini. Iako klimatske promjene različito utječu na različite sektore koji imaju različite stupnjeve ranjivosti, njihov utjecaj na iste se i dalje može uspoređivati s obzirom na predmetna područja i posebne uvjete (npr. razvijenost nekog sektora, demografska kretanja unutar istoga i sl.). No, ograničavajući faktor predstavlja nemogućnost kreiranja generičkih smjernica za prilagodbu predmetnih sektora klimatskim promjenama upravo iz razloga što je svaki slučaj efekta klimatskih promjena specifičan i traži individualno rješenje vezano za jedinstvenu teritorijalnu, geografsku, demografsku i društvenu strukturu. Ciljevi vezani za ublažavanje klimatskih promjena i njihovih posljedica mogu se realizirati jedino kroz uključivanje, sinergiju i suradnju lokalne vlasti, investitora, građanstva i udruga. Države članice EU u suradnji s nacionalnim vladama te sa lokalnom i regionalnom vlasti međusobno dijele odgovornost i aktivno preuzimaju obveze za borbu protiv globalnog zagrijavanja kroz programe učinkovitog korištenja energije i korištenja obnovljivih izvora energije. Upravo iz tog razloga kreiran je i ovaj Akcijski plan za energetski i klimatski održiv razvoj na lokalnoj razini. 2.1. Uloga lokalne samouprave u energetskoj tranziciji Tranzicija energetskog sektora pomiče odgovornost od velikih energetskih tvrtki ka građanstvu, malom poduzetništvu, zadrugama i lokalnoj zajednici, pri čemu je fokus interesa na energetskoj učinkovitosti, OIE, gospodarenju, upravljanju energijom i troškovima, socijalnoj prihvatljivosti te u konačnici na zaštiti okoliša i klime. Jedinica lokalne samouprave mora biti pokretač i promicatelj aktivnosti za primjenu mjera poboljšanja energetske učinkovitosti i smanjenja emisija štetnih plinova. Lokalna i područna samouprava može i sama biti investitor ili poticatelj projekata energetske učinkovitosti i obnovljivih izvora energije, generator poduzetničkih ideja i bitna logistika u njihovoj realizaciji. Bitna je suradnja državnih institucija i lokalne i područne samouprave, osiguravanje
RkJQdWJsaXNoZXIy Mjc2NzM=