Stranica 119 Broj 3 ÆUPANIJSKI GLASNIK - uzeti u obzir količinu i svojstva opasnih tvari, - simulirati industrijsku nesreću koja može proizići iz opasne djelatnosti, - predvidjeti količinu ispuštanja opasnih tvari u okoliš, - predvidjeti raspon i težinu nastalih posljedica za ljude i okoliš, - predvidjeti vremenski rok od početnog događaja do kulminacije industrijske nesreće, - poduzeti mjere za smanjenje vjerojatnosti proširenja štetnog djelovanja, - uzeti u obzir broj, rasprostranjenost i koncentraciju ljudi u zoni opasnosti, - procijeniti mogućnost evakuacije (pokretljivost stanovništva). Članak 114. (1) Svaka stranka koja je vlasnik ili upravlja opasnim tvarima, treba za opasne djelatnosti u stanju mirovanja ili transporta izraditi i osigurati pripremu i provedbu planova intervencija u zaštiti okoliša. (2) Na području Bjelovarsko-bilogorske županije najčešće opasne tvari i stranke koje njima rukovode su: JANAF Jadranski natovod, INA magistralni plinovod, PLINACRO magistralni plinovod, DISTRIBUTERI VODE uporaba klora za dezinekciju vode. MESNICE, MLJEKARE amonijak za rashladne uređaje i hladnjače, KAMENOLOMI eksplozivi, AUTORADIONICE mašinska rabljena ulja, DISTRIBUTERI PLINA prirodni plin (grijanje objekata), OSTALE OPAS. TVARI. kiseline, lužine, acetilen i kisik za varenje, ukapljeni natni plin,… Članak 115. (1) U cilju zaštite okoliša potrebno je da Županija, Gradovi i Općine izrade program zaštite okoliša za svoja područja. (2) Programom zaštite okoliša potrebno je za područje Županije detaljnije i konkretnije utvrditi uvjete, smjernice i mjere zaštite okoliša za osobito vrijedne resurse: vode (pitka voda i odvodnja), šume, tlo i krajolik, te detaljnije inventarizirati osnovne elemente okoliša, analizirati i vrednovati postojeće stanje s obzirom na klasikaciju, kvalitetu i kvantitetu poremećaja, a u PPUO/G-u propisati mjere zaštite okoliša. Članak 116. (1) Prilikom izrade PPUO/G-a, projektiranja, izgradnje, korištenja i prestanka korištenja građevina i površina, te zahvata u prostoru i površina koji se prema posebnim propisima ne smatraju građenjem, a koji se prostornim planovima planiraju treba poštivati niže navedene opće mjere zaštite okoliša. - U azi projektiranja zahvata provesti analizu ranjivosti i rizika za svaki pojedinačni zahvat prema Tehničkim smjernicama za pripremu inrastrukture za klimatske promjene u razdoblju 2021.–2027. kako bi se primijenila zička i nezička rješenja prilikom izgradnje kojima se znatno smanjuju najvažniji zički klimatski rizici. - U postupku prostornog planiranja i uređenja, temeljem podataka i analiza pojedinih sektora vezanih uz temu štetnih posljedica klimatskih promjena, integrirati rješenja prilagodbe klimatskim promjenama u vidu planiranja mreže zelene inrastrukture. U tu svrhu,, kao stručne podloge koje će poslužiti kao podloga za izradu izmjena i dopuna prostornih planova, izraditi planove mreže zelene inrastrukture koji uključuju analizu usluga ekosustava i višestrukih koristi postojeće zelene inrastrukture te prijedlog buduće mreže zelene inrastrukture koja bi bila u unkciji prilagodbe klimatskim promjenama, ali i smanjenja emisije stakleničkih plinova. - Za zahvate u prostoru koji su pod utjecajem klimatskih promjena i ranjivi su na klimatske promjene, napraviti procjenu ranjivosti na klimatske promjene (analiza očekivanog utjecaja, rizika i kapaciteta za prilagodbu na učinke klimatskih promjena) te odrediti odgovarajuće mjere prilagodbe klimatskim promjenama. - Osigurati zbrinjavanje i recikliranje solarnih panela (i ostale prateće inrastrukture) po isteku njihovog životnog vijeka. Ova se obaveza prenosi na svakog nositelja zahvata u slučaju promjene vlasništva. - U razdobljima smanjenih dotoka vode ograničiti korištenje sustava za navodnjavanje, odnosno zahvaćanje voda. - Predložene prostore za istraživanje i eksploataciju geotermalne vode regulirati Planom razvoja geotermalnog potencijala Republike Hrvatske do 2030. godine, uz provedbu odgovarajućih mjera zaštite okoliša proizašlih iz strateške procjene utjecaja na okoliš. - Prilikom planiranja rješenja za ublažavanje rizika od poplava koristiti rješenja temeljena na prirodi (eng. nature based solutions). Obranu od poplava planirati kroz investicije u ekosustave tj. jačanje zelene inrastrukture te tako doprinositi očuvanju ekosustava poplavnih ravnica i ublažavati utjecaje klimatskih promjena očuvanjem i povećanjem zaliha ugljika ili smanjenjem emisija nastalih degradacijom riječnih i močvarnih ekosustava. - Za sve zemljane radove na području evidentiranih arheoloških nalazišta, kojima zbog neistraženosti
RkJQdWJsaXNoZXIy Mjc2NzM=