Stranica 38 ÆUPANIJSKI GLASNIK Broj 15 za donošenje planskih dokumenata. Dakle, implementacijom jedinstvenog transparentnog sustava upravljanja državnom imovinom u širem smislu, odnosno razvojem i unaprjeđenjem interne evidencije pojavnih oblika imovine kojom upravljaju tijela javne vlasti želi se postići efikasnije upravljanje državnom imovinom u širem i užem smislu, a s ciljem znatnijeg utjecaja na gospodarski razvoj a time i na standard hrvatskih građana. Važno je istaknuti da je sveobuhvatna interna evidencija pojavnih oblika državne imovine kojom upravlja tijelo javne vlasti osnova za dostavu podataka o imovini u Središnji registar državne imovine te treba ustrajati da interne evidencije zadovoljavaju podatkovnu strukturu ISUDIO sustava, no i da nisu ograničene u pogledu iste, ukoliko potrebe institucije u pogledu podatkovnog obuhvata nadilaze potrebe Središnjeg registra državne imovine. Kao nadogradnja na vođenje sveobuhvatne interne evidencije pojavnih oblika imovine ističe se i planira uspostava modela za upravljanje učincima od upravljanja i raspolaganja imovinom. Rezultat ove mjere treba biti standardiziran i metodološki razrađen podatkovni i programski model ažurnih i autentičnih značajki/atributa za sve pojavne oblike imovine kojom upravlja Općina Sirač. Čl. 15. Zakona o Središnjem registru državne imovine ("Narodne novine", broj 112/18) propisuje obvezu dostave podataka koji do stupanja na snagu ovoga Zakona nisu dostavili podatke o imovini u Središnji registar, dužni su u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona dostaviti cjelokupnu evidenciju o pojavnim oblicima državne imovine kojom upravljaju, raspolažu ili im je dana na korištenje. Općina Sirač izradila je Evidenciju imovine Općine Sirač, te je unijela podatke o imovini u Središnji registar državne imovine. 11. GODIŠNJI PLAN POSTUPAKA VEZANIH UZ SAVJETOVANJE SA ZAINTERESIRANOM JAVNOŠĆU I PRAVO NA PRISTUP INFORMACIJAMA KOJE SE TIČU UPRAVLJANJA I RASPOLAGANJA IMOVINOM U VLASNIŠTVU OPĆINE SIRAČ Jedno od temeljnih obilježja suvremenih demokracija jest razvijeno civilno društvo koje se, između ostalog, ostvaruje u otvorenom dijalogu, suradnji, pa i partnerstvu građana, organizacija civilnoga društva, odnosno općenito zainteresirane javnosti s javnim i državnim institucijama. Prihvaćanje takve aktivne uloge građana, otvorenosti i javnosti kao temeljnih vrijednosti znači i spremnost tijela javne vlasti na poduzimanje djelotvornih mjera savjetovanja sa zainteresiranom javnošću u postupcima donošenja zakona, drugih propisa i akata. Vlada Republike Hrvatske prihvatila je Kodeks savjetovanja sa zainteresiranom javnošću u postupcima donošenja zakona, drugih propisa i akata ("Narodne novine", broj 140/09), u daljnjem tekstu: Kodeks. Na temelju Kodeksa, Ured za udruge Vlade Republike Hrvatske izradio je Smjernice za primjenu Kodeksa. Usvajanjem Kodeksa Republika Hrvatska pridružuje se skupini razvijenih europskih demokracija koje su uspostavile jasne standarde i mjere savjetovanja državnih tijela sa zainteresiranom javnošću u postupcima kreiranja novih zakona, drugih propisa i akata. Kodeksom se utvrđuju opća načela, standardi i mjere za savjetovanje sa zainteresiranom javnošću u postupcima donošenja zakona, drugih propisa i akata državnih tijela, kojima se uređuju pitanja i zauzimaju stavovi od interesa za opću dobrobit (zaštita i promicanje ljudskih prava, javne službe, pravosuđe, zaštita okoliša i drugo). Krajnji je cilj Kodeksa olakšati interakciju s građanima i predstavnicima zainteresirane javnosti u demokratskom procesu te potaknuti aktivnije sudjelovanje građana u javnom životu. Uz svaki nacrt dokumenta o kojem se provodi savjetovanje sa zainteresiranom javnosti objavljuju se i razlozi njegova donošenja ili izmjena kao i ciljevi koji se savjetovanjem žele postići. O svakom provedenom savjetovanju objavljuje se i Izvješće iz kojeg je vidljivo koji su prijedlozi građana usvojeni, a koji nisu usvojeni. Zakonom o pravu na pristup informacijama ("Narodne novine", broj 25/13, 85/15, 69/22) uređuje se ustavno pravo na pristup informacijama i pravo na ponovnu uporabu informacija koje posjeduju tijela javne vlasti. U skladu s time tijelo javne vlasti dužno je radi informiranja javnosti, na svojim mrežnim stranicama objaviti uz godišnji plan normativnih aktivnosti i plan savjetovanja o nacrtima općih akata. O svakom provedenom savjetovanju potrebno je objaviti Izvješće o provedenom savjetovanju iz kojeg je vidljivo jesu li dostavljeni prijedlozi građana odnosno analiza dostavljenih primjedbi ukoliko ih je bilo. Svi prijedlozi, mišljenja i primjedbe na konkretne nacrte za koje su savjetovanja otvorena mogu se uputiti tijelu javne vlasti - službeniku za informiranje/koordinatoru za savjetovanje sa zainteresiranom javnošću koji ima obvezu postupiti u skladu s aktivnostima. Savjetovanje i uključivanje javnosti u postupak donošenja propisa provodi se u svrhu prikupljanja informacija o interesima, stavovima i prijedlozima zainteresirane javnosti vezanim uz određenu javnu politiku s ciljem podizanja razine razumijevanja i prihvaćanja ciljeva politike, ali i uočavanja slabosti i negativnih učinaka javne politike koje treba na vrijeme otkloniti. Savjetovanje sa zainteresiranom javnošću provodi se o nacrtima onih općih akata kojima se uređuju pitanja iz svog djelokruga, a čijim se donošenjem ili izmjenama neposredno ostvaruju potrebe građana ili uređuju druga
RkJQdWJsaXNoZXIy Mjc2NzM=