Stranica 58 ÆUPANIJSKI GLASNIK Broj 15 SNJEŽNI POKROV Smanjenje (najveće u Gorskom kotaru, do 50 %) Daljnje smanjenje (naročito planinski krajevi) POVRŠINSKO Nema većih promjena u većini krajeva; no u gorskim Smanjenje otjecanja u cijeloj Hrvatskoj OTJECANJE predjelima i zaleđu Dalmacije smanjenje do 10 % (osobito u proljeće) TEMPERATURA Srednja: porast 1 – 1,4 °C (sve sezone, Srednja: porast 1,5 – 2,2 °C (sve sezone, ZRAKA cijela Hrvatska) cijela Hrvatska – naročito kontinent) Maksimalna: porast u svim sezonama 1 – 1,5 °C Maksimalna: porast do 2,2 °C u ljeto (do 2,3 °C na otocima) Minimalna: najveći porast zimi, 1,2 – 1,4 °C Minimalna: najveći porast na kontinentu zimi 2,1 – 2,4 °C; a 1,8 – 2 °C primorski krajevi EKSTREMNI VREMENSKI UVJETI Vrućina (broj dana 6 do 8 dana više od reerentnog razdoblja Do 12 dana više od reerentnog razdoblja s Tmax > +30 °C) (reerentno razdoblje: 15 – 25 dana godišnje) Hladnoća (broj dana Smanjenje broja dana s Tmin < -10 °C i Daljnje smanjenje broja dana s Tmin < -10 °C s Tmin < -10 °C) porast Tmin vrijednosti (1,2 – 1,4 °C) Tople noći (broj dana s Tmin ≥ +20 °C) Uporastu Uporastu VJETAR Sr. brzina na 10 m Zima i proljeće bez promjene, no ljeti i osobito Zima i proljeće uglavnom bez promjene, no trend u jesen na Jadranu porast 20 – 25 % jačanja ljeti i u jesen na Jadranu. Max. brzina na 10 m Na godišnjoj razini: bez promjene (najveće Po sezonama: smanjenje u svim sezonama osim vrijednosti na otocima J Dalmacije) ljeti. Najveće smanjenje zimi na J Jadranu Po sezonama: smanjenje zimi na J Jadranu i zaleđu EVAPOTRANSPI- Povećanje u proljeće i ljeti 5 – 10 % (vanjski otoci Povećanje do 10 % za veći dio Hrvatske, pa do 15 RACIJA i Z Istra > 10 %) % na obali i zaleđu te do 20 % na vanjskim otocima. VLAŽNOST ZRAKA Porast cijele godine (najviše ljeti na Jadranu) Porast cijele godine (najviše ljeti na Jadranu) VLAŽNOST TLA Smanjenje u sjevernoj Hrvatskoj Smanjenje u cijeloj Hrvatskoj (najviše ljeto i u jesen). SUNČEVOZRAČ. Ljeti i u jesen porast u cijeloj Hrvatskoj, u proljeće Povećanje u svim sezonama osim zimi (TOK ULAZNE porast u sjevernoj Hrvatskoj, a smanjenje u zapadnoj (najveći porast u gorskoj i središnjoj Hrvatskoj) SUNČAN. ENERG.) Hrvatskoj; zimi smanjenje u cijeloj Hrvatskoj. SREDNJA RAZINA 2046. – 2065. 2081. – 2100. MORA 19 – 33 cm (IPCC AR5) 32 – 65 cm (procjena prosječnih srednjih vrijednosti za Jadran iz raznih izvora) Izvor: Strategija prilagodbe klimatskim promjenama u Republici Hrvatskoj za razdoblje do 2040. godine s pogledom na 2070. godinu Hrvatska je jedna od članica Europske unije koja je najviše izložena rizicima od klimatskih promjena zbog povećanja temperature, smanjivanja oborina, mogućnosti pojave ekstremnih vremenskih prilika kao što su poplave i suše, ali i daljnjeg podizanja razine mora. Sve to ukazuje da klimatske promjene imaju potencijal uzrokovati značajne štete za ljudsko zdravlje, zičke objekte i gospodarsku aktivnost, naročito u poljoprivredi, ribarstvu, bioraznolikosti, turizmu, prometu, proizvodnji električne energije i sl. Utjecaj klimatskih promjena na prirodne nepogode prikazan je u nastavnoj tablici: Tablica 14: Utjecaj klimatskih promjena na prirodne nepogode UTJECAJ KLIMATSKIH PROMJENA NA POTRES Prilagodba klimatskim promjenama bavi se postojećim, ali i očekivanim utjecajima klime. S obzirom na specičnost prirodne nepogode klimatske promjene nemaju utjecaj na pojavnost prirodne nepogode. UTJECAJ KLIMATSKIH PROMJENA NA OLUJNI I ORKANSKI VJETAR U odnosu na oluje, studije se uglavnom slažu o porastu najjačih oluja i onih koji proizvode najveću štetu u svim dijelovima Europe. Olujni i orkanski vjetrovi pripadaju u ekstremne vremensku pojavu koje proizvode višestruke štete, posebice u poljoprivredi od polijeganje usjeva, uništavanja voćki, vinograda i povrtnjaka. Očekuje se utjecaj na bioraznolikost u smislu oštećivanja, degradacije i izumiranja.
RkJQdWJsaXNoZXIy Mjc2NzM=