Stranica 256 ÆUPANIJSKI GLASNIK Broj 16 Ukupna količina vode koju je potrebno dovesti do poljoprivrednih površina prema planiranoj strukturi sjetve u sušnoj godini je 668.183 m3, a u godini sa srednjim oborinama 333.267 m3. Najveći nedostatak vode na području sustava uz predviđenu strukturu sjetve javlja se u srpnju. Bruto hidromodul navodnjavanja iznosi 0,462 l/s/ha. U srpnju je redovna sjetva navodnjavanih kultura zastupljena na 288 ha, a postrna sjetva na 55 ha, dakle ukupno 343 ha što je 79% ukupne neto poljoprivredne površine. Sustav se sastoji od sljedećih unkcionalnih cjelina (Slika 1.): - akumulacije Bršljanica ukupnog volumena od 779.000 m3 s pratećimgrađevinama, - crpne stanice sa zahvatom iz akumulacije, kapaciteta 200 l/ s i visine dizanja 120 m, - tlačnog razvodnog cjevovoda s hidrantima i zasunskim oknima ukupne duljine oko 13,8 km. Akumulacija Bršljanica (Slike 2-5) smještena je u dolini istoimenog potoka koju na ovom području karakterizira izrazito blagi pad terena u smjeru toka. Prosječni uzdužni pad iznosi tek jedan promil. Sjevernim dijelom promatranog područja prolazi magistralni plinovod Virovitica – Kutina (DN500/50), dok se južnim dijelom prostorno-planskim dokumentima planira brza cesta Kutina-Daruvar-ŽC3167. Trase ovih objekata su približno okomite na smjer toka Bršljanice. Akumulacija Bršljanica ostvaruje se djelomičnim ukopavanjem u teren, te izgradnjom obodnih nasipa i brane s objektima. Površine je oko 236.000 m2 kod maksimalnog radnog vodostaja u akumulaciji (116,30 m n.m.) i volumena 779.000 m3 (korisni volumen 718.000 m3, mrtvi prostor 61.000 m3, nije osiguran prostor za redukciju vodnih valova). Duljina akumulacije kod maksimalnog radnog vodostaja u akumulaciji je oko 900 m, s prosječnom širinom oko 225 m. Srednja dubina akumulacije mjereno do maksimalnog radnog vodostaja iznosi 2,90 m, a maksimalna 4,20 m. Evakuacija velikih voda omogućuje se preko preljeva. Evakuacijske građevine dimenzionirane su na protoke koji se ostvaruju kod nailaska 1.000-godišnjeg vodnog vala. Nasuta brana je dimenzionirana uz uvjet stalne razine vode u prostoru akumulacije na razini kote krune preljeva i uz uvjet da vodni val 10.000-godišnjeg povratnog perioda pri nailasku na maksimalni radni vodostaj (116,30 m n.m.) neće preliti krunu brane. Nailaskom vodnog vala 1.000 g. povratnog razdoblja na maksimalni radni vodostaj u akumulaciji na koti 116,30 m n.m. i uz zatvoren temeljni ispust, maksimalna razina vode u akumulaciji bit će 117,29 m n.m. Kota krune obodnih nasipa i brane je viša od te kote za 1,61 m te iznosi 118,90 mn.m. Iskop akumulacije se ostvaruje u relativno ravnom i širokom inundacijskom pojasu Bršljanice. Na repu akumulacije dno se nalazi na koti 112,50 m n.m., dok kod brane na koti 112,00 m n.m. Prosječna dubina iskopa iznosi oko 3 m u odnosu na postojeći teren. Navedena dubina ukopavanja omogućava potpuno pražnjenje akumulacije kroz temeljni ispust. Dno akumulacije se izvodi u uzdužnom i poprečnom padu. Uzdužni pad dna akumulacije iznosi 0,4 promila, dok u je poprečnom smjeru ono nagnuto prema sredini u nagibu od 0,5%. Buduća akumulacija leži na dovoljno debeloj glinovitoj, vodonepropusnoj podlozi. Na taj je način, zajedno se tijelom nasipa od vodonepropusnog glinovitog materijala osigurana vododrživost cjelokupne akumulacije. Prema istražnima radovima iz geotehničkih elaborata, glina, odnosno sitnozrnati, slabi propusni materijal u temeljnom tlu prosječne je debljine 6,3 m. Izmjenjuju se naslage gline CI/CH, Sg/Tg, žutosmeđe do sivosmeđe boje. Prosječna vrijednost koefcijenta vodopropusnosti iznosi k = 1×10-9 m/s. Utok Bršljanice u akumulaciju ostvaren je pomoću ulaznog kanala obloženog kamenom u cementnom mortu. Time je omogućeno sigurno dotjecanje vode u akumulaciju s ograničenommogućnosti nepovoljnog erozijskog djelovanja vode uslijed suženja presjeka i povećanih brzina prilikom ulaska u jezero. Ulazni kanal je duljine oko 175 m i nagiba 0,4% sa širinom dna kanala od 2,0 m i pokosima u nagibu 1:1. Nizvodno od ulaznog kanala na repu akumulacije predviđene su poprečne pregrade od gabionskih kocaka za smanjenje unosa suspendiranog nanosa u nizvodne dijelove akumulacije. Uklanjanje suspendiranog nanosa predviđeno je povremeno obaviti na kraju sezone navodnjavanja kada će akumulacija na repu biti suha. Za tu potrebu na repu akumulacije izvest će se dvije rampe za silazak u prostor akumulacije. Po sredini dna akumulacije predviđeno je ormiranje kanala (kinete) koja sprovodi vodu iz Bršljanice prema temeljnom ispustu brane kada je akumulacija prazna. Postojeće korito unutar akumulacije se napušta. Širina dna kanala (kinete) iznosi 2,0 m, nagibi pokosa 1:3, a dubina 0,40 m. Pregradni profl brane smješten je u dolini vodotoka Bršljanice približno 400 m sjeverno od postojeće lokalne ceste, koja sječe dolinu i spaja naselje Rogoža s Puljkovcem. Kota krune brane nalazi se na 118,90 m n.m. Duljina brane u kruni je 318 m, dok njezina visina od dna akumulacije do krune iznosi 6,70 m. Visina brane iznad okolnog terena je oko 4,30 m, a širina krune brane je 5,0 m. Brana se spaja na lijevi i desni obodni nasip preko kružnih krivina. Radijusi kružnih krivina iznose 35 m. Nagib uzvodnog pokosa iznosi 1:4, a nizvodnog pokosa 1:3. Uzvodni (vodni) pokos nasipa nastavlja se do prirodne razine terena, a zatim u vidu usjeka do dna akumulacije. Obodni nasipi i brana cijelom dužinom imaju jednaku kotu krune na 118,90 m n.m., kao i plato na repu akumulacije. Geometrijske karakteristike nasipa su iste kao i brane. Širina krune nasipa je 5,0 m. Nagib uzvodnog pokosa iznosi 1:4, a nizvodnog pokosa 1:3. Dužina lijevog obodnog nasipa iznosi oko 843 m, a desnog 683 m. Trasa obodnih nasipa sastoji se od pravaca i kružnih krivina. Potporne zone brane i tijelo
RkJQdWJsaXNoZXIy Mjc2NzM=