Stranica 260 ÆUPANIJSKI GLASNIK Broj 16 Tlačni razvodni cjevovod, odnosno mreža tlačnih cijevi za navodnjavanje projektirana je tako da voda za navodnjavanje bude dostupna na svakoj parceli. Trasa cjevovoda projektirana je uz postojeće putove koji omogućuju radnoj mehanizaciji pristup na svaku parcelu. Na najnižim točkama cjevovoda predviđeni su muljni ispusti za ispuštanje vode iz mreže u vrijeme zime kada se sustav ne koristi, a na najvišim točkama cjevovoda cjevovod će se odzračivati preko odzračno-dozračnih ventila. Na početku sezone navodnjavanja tlačni cjevovod se preko crpne stanice puni vodom za navodnjavanje. Pritom hidranti smješteni u krajnjim točkama tlačnog cjevovoda te hidranti i odzračno-dozračni ventili smješteni na konveksnim lomovima cijevi služe za odzračivanje. Svi hidranti prilikom puštanja sustava u pogon moraju biti otvoreni. Korištenje vode za navodnjavanje osigurava se postavljanjem 105 hidranata na udaljenosti koje omogućavaju nesmetano korištenje opreme za natapanje (tioni, linear, oprema za natapanje "kap po kap"). Razmak hidranata je oko 100 m. Tlačni cjevovod projektiran je kao mreža ukopanih PEHD (PE 100, SDR 11) i duktilnih cijevi (K9). PEHD cijevi su nazivnih promjera DN 180, DN200, DN 225, DN 250 i DN 315, a duktilne su cijevi nazivnih promjera DN 400 i DN 500. Cijevi su nazivnog tlaka 16 bar. Na mjestima lomova tlačnog cjevovoda azonski komadi ugrađuju se samo na ductilnim dionicama. Kod lomova na PEHD cjevovodu ne ugrađuju se azonski komadi već se cijevi savijaju pod radijusom od 15*D (minimalni dozvoljeni radijus savijanja cijevi) ili većim. Ukupna duljina tlačnog cjevovoda iznosi 13.824,39 m. 3. KRAJNJI KORISNICI Krajnji korisnik je vlasnik ili drugi zakoniti posjednik poljoprivrednog zemljišta unutar obuhvata sustava. Za provedbu programa izrade projektne dokumentacije projekta, krajnji korisnici moraju iskazati pisani interes (potvrde/ankete) za priključenje na budući sustav na min. 70 % poljoprivrednih površina unutar obuhvata, a za provedbu programa građenja, krajnji korisnici sustava moraju ugovornim odnosom s jedinicom regionalne (područne) samouprave obuhvatiti također min. 70 % poljoprivrednih površina unutar obuhvata. Krajnji korisnik sustava javnog navodnjavanja obvezuje se koristiti sustav javnog navodnjavanja u obuhvatu sustava, počevši od prve sljedeće vegetacijske sezone nakon ishođene pravomoćne uporabne dozvole, odnosno od donošenja godišnjeg programa održavanja i odluke o visini, obvezi i načinu plaćanja naknade za navodnjavanje od strane predstavničkog tijela jedinica regionalne (područne) samouprave, sukladno ZOV-u, Zakonu o fnanciranju vodnoga gospodarstva ("Narodne novine", broj 153/09, 90/11, 56/13, 154/14 , 119/15, 120/16, 127/17, 66/19, 36/24) (u daljnjem tekstu: ZFVG) i Pravilniku. Krajnji korisnik obvezuje se sustav javnog navodnjavanja koristiti u trajanju od minimalno 10 godina od dana početka unkcioniranja sustava, a u svrhu isključivo navodnjavanja poljoprivrednih kultura zasijanih ili posađenih na površinama u obuhvatu sustava, a u roku od 5 godina od dana početka unkcioniranja sustava obvezan je pribaviti opremu za navodnjavanje koja mora biti kompatibilna sustavu. Krajnji korisnik neće participirati u troškovima gradnje sustava javnog navodnjavanja, već će isključivo snositi operativne troškove rada i održavanja sustava (naknada za navodnjavanje). Naknada za navodnjavanje odrediti će se sukladno odredbama članka 8. Pravilnika, a ista se sastoji od fksnog i varijabilnog dijela te se obračunava jedan put godišnje. a) Fiksni-nepromjenjivi dio naknade sastoji se od: 1. troškova upravljanja i rukovanja 2. troškova održavanja 3. zajedničkih troškova, a koji troškovi se obračunavaju po poljoprivrednoj površini (ha ili m2) na kojoj je dostupno navodnjavanje (obuhvat sustava). b) Varijabilni-promjenjivi dio naknade će se obračunavati sukladno količini (m3) isporučene vode za navodnjavanje, prema očitanom mjerilu, a sastoje se od: 1. troškova električne energije i 2. troškova naknade za korištenje voda. Procijenjena vrijednost naknade za navodnjavanja, kao i procijenjeni trošak ulaganja na proizvodnoj parceli (eventualna promjena plodoreda, agrotehničke/hidrotehničke mjere, nabavka opreme za navodnjavanje i sl.), dane su u studiji izvodljivosti. Za predmetni sustav, krajnji korisnici su anketama 2017. godine dali iskaz interesa na 74 % poljoprivrednih površina unutar neto obuhvata što je dovoljno za započeti izradu projektne dokumentacije (idejnog projekta) sukladno Pravilniku.
RkJQdWJsaXNoZXIy Mjc2NzM=