Stranica 29 Broj 2 ŽUPANIJSKI GLASNIK i Ravne Gore. Nešto su viši i razvedeniji te se nalaze između 200 – 300 m nadmorske visine. Na ovom prostoru razvila su se općinska naselja Miljanovac, Šibovac, Kip i Pakrani. Prema aluvijalnoj zaravni rijeke Bijele spuštaju se pobrđa gorskih masiva Papuka i Ravne gore, koja predstavljaju treću cjelinu ovog prostora. Pobrđa Papuka i Ravne Gore građena su većim dijelom od tercijarnih sedimenata i to uglavnom naslaga mlađeg neogena sa zastupljenim pješčenjakom i glinom. U ovom prostoru smjestila su se naselja Bijela, Barica i Donji Borki. Gorski masivi i grebeni Papuka prostiru se od krajnjeg istoka do južnog dijela Općine. Zapadne padine Papuka predstavljaju široku reljefnu stepenicu i najstariji su reljefni element ovog prostora. To je i najviši dio Općine koji je građen od mezozojskih i paleozojskih stijena. U ovom dijelu Papuka prevladavaju trijaski dolomiti, iako su djelomično zastupljeni i paleozojski škriljavci te brusilovci i gnajsi. Gorski masiv Papuka sastoji od nekoliko kosa s dominantnim smjerom pružanja zapad-istok, dok je reljef je snažno ispresijecan dubokim potočnim klancima. Prevladava pošumljenost, tlo je kiselo i neplodno, a strme padine i velike nadmorske visine nisu omogućile značajniju naseljenost tog područja. U najvišim dijelovima općine nalazi se, danas nenaseljeno područje naselja Gornji Borki. Iako reljefna obilježja ne pogoduju društveno-ekonomskom razvoju Općine i ograničavajući je čimbenik razvoja, geološki sastav je povoljan i omogućuje razvoj industrije, posebice prerađivačke industrije vezane uz eksploataciju kamena. Slika 13. Karta reljefa Općine Sirač, izvor: USGS Explorer (2024). Obradio Level Project d.o.o. Slika 14. Karta nagiba Općine Sirač, izvor: USGS Explorer (2024). Obradio Level Project d.o.o. U pogledu nagiba terena, najveće vrijednosti nagiba vežu se za istočni dio Općine i brdsko-gorske dijelove Papuka i Ravne Gore gdje prevladavaju jako nagnuti tereni (12-32°). Zapadno od tog područja prema pobrđima, lesnim ravnjacima i zaravnjenim dijelovima uz rijeku Bijelu nalaze se kategorije zaravnjenih (0-2 °), blago nagnutih (2-5°) te nagnutih terena (5-12 °). U geološkom smislu, najstarije pretpaleozojske naslage Papuka i Ravne Gore čine kristalasti škriljevci, graniti i gnajsovi, a paleozojske naslage kremeni škriljevci i pješčenjaci. Na području Općine Sirač nalaze se rubni dijelovi mlađih geoloških formacija koji se nadovezuju na tu jezgru te obuhvaćaju mezozojske fragmente trijaske starosti - škriljavci, vapnenci i dolomiti (gornji trijas) te tercijarne naslage lapora. Kod Sirača nalazimo i mlađe naslage miocenskog litavca. Rasjedi šireg područja obuhvaćaju tri sustava: uzdužne, koji se protežu u smjeru zapad-sjeverozapad do istok-jugoistok, te dijagonalne i poprečne, dvojakog smjera pružanja: sjeveroistok-jugozapad i sjever-jug. Rasjedi presijecaju kvartarne naslage, što sugerira da su mnogi od njih i dalje aktivni. Uzdužni rasjedi su normalni i strmo nagnuti, te razdvajaju pojedine hrptove i grabe. Dijagonalni i poprečni rasjedi uglavnom su vertikalni ili subvertikalni (normalni). Slika 15. Geološka karta Općine Sirač, izvor: Level Project d.o.o. Pedološka karta Općine Sirač sastoji se od različitih vrsta tla u smislu pogodnosti za obradu, stjenovitosti, skeletnosti, dubine, nagiba te stupnja osjetljivosti prema kemijskim zagađivačima. U zapadnom dijelu Općine Sirač zastupljena su
RkJQdWJsaXNoZXIy Mjc2NzM=