Stranica 59 Broj 2 ŽUPANIJSKI GLASNIK sastavljena od prirodnih staništa i staništa divljih vrsta koje su od interesa za Europsku uniju, a odabrana je s ciljem osiguravanja dugoročnog opstanka najvrjednijih i najugroženijih vrsta i staništa u Europi, uključujući i Republiku Hrvatsku. Ekološka mreža NATURA 2000 u Republici Hrvatskoj određena je Uredbom o ekološkoj mreži i nadležnostima javnih ustanova za upravljanje područjima ekološke mreže (NN 80/2019 i 119/2023). Ova mreža obuhvaća 2.595.600 hektara, što čini 36,8 % kopnenog teritorija, a sastoji se od područja očuvanja značajnih za ptice (POP), područja očuvanja značajnih za vrste i stanišne tipove (POVS) te posebnih područja očuvanja značajnih za vrste i stanišne tipove (PPOVS). Na području Općine Sirač unutar mreže NATURA 2000, sukladno Direktivi o staništima, nalaze se dva područja očuvanja značajnih za vrste i stanišne tipove (POVS), dok područja očuvanja značajnih za ptice (POP) i područja očuvanja značajnih za vrste i stanišne tipove (PPOVS) nisu evidentirana. Tablica 20. Područja unutar ekološke mreže NATIURA 2000 na području Općine Sirač, izvor: Ministarstvo zaštite okoliša i zelene tranzicije (2024). Bioportal – Web portal Informacijskog sustava zaštite prirode. Kod područja Naziv područja HR2000174(POVS) Trbušnjak - Rastik HR2001330 (POVS) Pakra i Bijela Slika 35. Zaštićena područja mreže NATURA 2000 na području Općine Sirač, izvor: Ministarstvo zaštite okoliša i zelene tranzicije (2024). Bioportal – Web portal Informacijskog sustava zaštite prirode. Obradio Level Project d.o.o. samouprave: Grad Pakrac i Općina Sirač. Nalazi se na brdovitom području između Ravne gore na sjeveru i Psunja na jugu. Područje čine dvije gore (Ravna gora i Pakračka gora), odvojene riječnom dolinom Kravarine s brojnim pritocima u središnjem dijelu obuhvata, a rubno je omeđeno dolinom rijeke Bijele na sjeverozapadu i dolinom Pakre na jugu. Na Pakračkoj gori izdvajaju se dva geomorfološka špiljska objekta, Trbušnjak i Rastik, otkrivena 2006. godine. Špilja Trbušnjak dugačka je 240 m što je čini najdužim speleološkim objektom u Slavoniji. Visina kanala kroz špilju iznosi 3-4 m. Kroz špilju prolazi potok, a u špilji su prisutna dva sifona. Špilja Rastik nalazi se istočno od špilje Trbušnjak i nešto je kraća (139 m), ali je razgranatiji i složeniji speleološki objekt. Ulazni dio špilje je vrlo nizak (oko 50 cm). U špilji su prisutne stijene zelenog škriljavca, breča te granitni blokovi. Obje špilje čine ciljni stanišni tip -8310 Špilje i jame zatvorene za javnost. Unutar područja Trbušnjak – Rastik nalaze se i četiri ciljne vrste: (1) dugokrili pršnjak; (2) veliki šišmiš; (3) veliki potkovnjak; (4) mali potkovnjak. Špilje kao podzemna staništa imaju značajnu ulogu u životnom ciklusu šišmiša koji ih koriste kao porodiljna, hibernacijska i tranzicijska skloništa tijekom migracija. Područje očuvanja značajnih za vrste i stanišne tipove "Pakra i Bijela" (HR2001330) smještena je na području tri županije Požeško-slavonske, Bjelovarskobilogorske i Sisačko-moslavačke s ukupnom površinom od 144,19 ha. Pakra je rijeka okružena grebenima Papuka i Ravne Gore, a izvire u predjelu Staro Zvečevo u Požeško-slavonskoj županiji. Za nju je karakterističan tipični brdski-planinski izgled: kameni oblutci, brzo strujanje i kristalno čista voda. Kod tvornice kamena (tvrtka Kamen Sirač d.o.o.) rijeka Pakra se spaja s pritokama Brzica i Strančevac koji dolaze iz sela Bijela te se od te točke vodotok zove rijeka Bijela. Na ovom području nalaze se dvije ciljne vrste: obična lisanka i euroazijska vidra. Vidra (Lutra lutra) je sisavac iz reda zvijeri (Carnivora) i porodice kuna (Mustelidae). Staništa su joj primarno slatke vode kao što su rijeke, jezera, močvare, ali i uz obale mora kraj vrulja i na ušćima rijeka te u ribnjacima. Odgovaraju joj gotovo svi tipovi površinskih kopnenih voda i močvarnih staništa gdje je visoka produktivnost ribljih populacija i gdje ima mir u kojem može podizati mlade. Osobito je česta u nizinama. Slatkovodni školjkaš obična lisanka preferira srednje i donje dijelove potoka i manjih rijeka u kojima je dno pješčano, s malom količinom krupnijih kamenčića i šljunkovite podloge te čista, kisikom bogata voda. Lokacije na kojima je uz obalu prisutno drveće čije krošnje zasjenjuju vodotok osobito su povoljne za lisanku. S obzirom da je vrsta osjetljiva na onečišćenje dobar je indikator čiste vode. Područje očuvanja značajnih za vrste i stanišne tipove "Trbušnjak – Rastik" (HR2000174) obuhvaća područje 2.001,25 ha od čega se 1.754,10 ha odnosno 87,65 % nalazi unutar Požeško-slavonske županije, a ostatak u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji. Istovremeno, područje se nalazi unutar dvije jedinice lokalne
RkJQdWJsaXNoZXIy Mjc2NzM=