Stranica 70 ŽUPANIJSKI GLASNIK Broj 2 DV 110 kV (Međurić – Daruvar). Dalekovod D 110 kV prolazi između granica naselja Miljanovac i Sirač od granice s gradom Pakracem, zatim rubom naselja Miljanovac na granici s gradom Daruvarom. Dalekovod D 35 kV proteže se paralelno s dalekovodom D 110 kV, račva se u naselju Sirač i ide sve do transformatorske stanice 35/10kV Sirač. Dalekovodi 10 kV su zračne i kabelske izvedbe. Prostornim planom uređenja Općine Sirač planirana je izgradnja mini hidroelektrana (hidrocentrala). Sukladno Prostornom planu Bjelovarsko-bilogorske županije, mini hidrocentrale snage manje od 0,5 MW PPUO/Gima se mogu planirati na svim odgovarajućim vodotocima, osim na vodotocima unutar područja ekološke mreže ukoliko su ciljevi očuvanja ekološke mreže i vrste i stanišni tipovi ovisni o vodotoku. Područjem Općine Sirač prolazi trasa regionalnog plinovoda Pakrac – Daruvar DN 150. Na ovom plinovodu, u Badljevini je izgrađena mjerno – redukcijska stanica, od koje je izveden lokalni plinovod za Sirač. Na području općine Sirač unutar plinskog distribucijskog sustava ne postoji redukcijska i odorizacijska stanica. Postoji jedino izlaz iz transportnog sustava Sirač – 3 bara – Sirač koje je u vlasništvu tvrtke Plinacro. Plinoopskrbom su obuhvaćena naselja: Sirač, Barica, Miljanovac. Distribucijsko poduzeće Darkom d.o.o. pokriva područje opskrbe Općine Sirač. Sunčeva energija kao izvor energije u Bjelovarsko – bilogorskoj županiji većinom se koristi u privatne svrhe, a solarne ploče su financirane od strane kućanstava koje ih koriste. U Općini Sirač postoji fotonaponska elektrana u vlasništvu Općine i privatnih investitora. U dokumentu "Potencijal obnovljivih izvora energije u Bjelovarskobilogorskoj županiji" analizirani su obnovljivi izvori energije (OIE) koji se mogu koristiti na području Županije – energije vjetra, energija sunca, energija biomase, geotermalna energija i hidroenergija. Turizam Općina Sirač nema znamenitosti koje bi ju izdvojile od ostalih područja u Županiji. Općina ima potencijal za razvoj lovnog i seoskog turizma koji nije razvijen u skladu s resursnim mogućnostima. Postoje preduvjeti za razvoj sportsko – ribolovnog turizma u čistom i prirodnom okolišu te za razvoj seoskog turizma. Indeks turističke razvijenosti uspostavljen je radi praćenja razvoja turizma u smjeru održivosti. Ovaj pokazatelj se računa kao prilagođeni prosjek standardiziranih vrijednosti društveno-gospodarskih pokazatelja radi mjerenja stupnja turističke razvijenosti jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave u određenom razdoblju. Temelji se na pet osnovnih pokazatelja: broj postelja, broj postelja u hotelima i sličnim smještajnim objektima, broj turista, broj noćenja i broj zaposlenih u djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane, pri čemu se svi pokazatelji računaju u apsolutnim i relativnim vrijednostima. Slaba razvijenost turizma vidljiva je kroz vrijednost indeksa turističke razvijenosti koji je u 2018. godini iznosio 6,53, u 2019. 6,30, u 2020. 4,55, u 2021. 5,74, u 2022. 6,37 i u 2023. 6,28. Prema navedenim podacima, Općina spada u IV. kategoriju prema vrijednosti indeksa turističke razvijenosti (među najnerazvijenijima) i to u svim navedenim godinama. Unutar Provedbenog programa Općine Sirač 2021.- 2025. godine iskazana je potreba za daljnjim razvojem turizma, posebice lokacija koji imaju mogućnost najveće turističke valorizacije kao što je Stari grad Sirač, Purnica, mlinovi, arheološka nalazišta i biciklističke rute. Posebice su istaknute mogućnosti potrebe jačanja marketinga i promocije, posebice tradicionalnih manifestacija (Dani šljiva i rakije u Siraču, Maškare u Siraču, gastro manifestacije nacionalnih manjina te malonogometnih turnir siračkih ulica). Može se zaključiti da je turistička djelatnost na području Općine slabo zastupljena te nema obilježja suvremenog turističkih razvoja kroz pojačanu gradnju turističke infrastrukture. Obzirom da se radi o turizmu sa skromnim turističkim pokazateljima može se zaključiti kako turistička djelatnost nema značajniji pritisak na opterećenje okoliša. Promet Sukladno Odluci o razvrstavanju javnih cesta (NN 41/2022) na području Općine Sirač glavnu cestovnu mrežu čini jedna državna cesta, pet županijskih i dvije lokalne ceste. Osim njih, na području Općine nalazi 174 km nerazvrstanih cesta. Bjelovarsko-bilogorska županija se nalazi između šireg Panonskog prostora i Grada Zagreba no prometno je relativno izolirana, s obzirom da niti jedna suvremenija prometnica ne prolazi njome. Glavni državni prometni pravci prolaze sjeverno (podravski pravac) ili južno (posavski pravac) od prostora Općine. U sljedećoj tablici prikazane su javne ceste i naselja kroz koja prolaze, a svojim trasama prolaze kroz Općinu Sirač. Tablica 26. Državne, županijske i lokalne ceste na području Općine Sirač, izvor: Hrvatske ceste (2024), Geoportal javnih cesta Republike Hrvatske. Redni Oznaka Opis ceste Naselja broj ceste 1. D5 Terezino Polje (granica RH/Mađarska) - Virovitica - Veliki Zdenci - Donji Daruvar - Lipik - Stara Gradiška (GP Stara Gradiška (granica RH/BiH) Kip
RkJQdWJsaXNoZXIy Mjc2NzM=