Stranica 144 ÆUPANIJSKI GLASNIK Broj 4 aktivnosti, organizirati sastanke, radionice i edukacije za dionike. Uz to, treba se poticati javno-privatna partnerstva koja omogućuju zajedničku suradnju između lokalnih vlasti, poduzetnika i civilnog društva. Razvojna agencija također mora aktivno sudjelovati u ovoj koordinaciji, olakšavajući pristup financijskim sredstvima i strateškim inicijativama. 2. Redovito praćenje napretka U procesu implementacije potrebno je uspostaviti mehanizme za redovito praćenje napretka provedbe plana. To uključuje postavljanje jasno definiranih ciljeva, praćenje postignuća kroz konkretne pokazatelje (broj posjetitelja, stvoreni radna mjesta, broj novih turističkih proizvoda, itd.), te periodičke izvještaje o provedbi plana. Svake godine treba izvršiti procjenu postignutih rezultata i usklađivanje s potrebama tržišta. 3. Financijska održivost Osiguranje financijskih sredstava za provedbu plana jedan je od ključnih izazova. Korištenje EU fondova, nacionalnih programa, kao i poticanje privatnih investicija kroz javno-privatna partnerstva omogućit će stabilno financiranje svih aktivnosti. Razvojna agencija ima ključnu ulogu u privlačenju tih sredstava, kao i u strukturiranju aplikacija za fondove koji podupiru projekte u turizmu. Također, treba razviti strategiju dugoročne financijske održivosti, kroz unapređenje lokalne infrastrukture i povećanje konkurentnosti destinacije. 4. Edukacija i osnaživanje kapaciteta Edukacija svih dionika o značaju održivog turizma, kao i o novim trendovima i tehnologijama u industriji turizma, ključna je za uspješnu implementaciju plana. Osnaživanje kapaciteta lokalnih institucija i poduzetnika kroz specijalizirane tečajeve i treninge omogućit će im bolje upravljanje destinacijom i turističkim proizvodima. Razvojna agencija također može organizirati treninge i seminare za lokalne dionike u vezi s apliciranjem za financijsku potporu i upravljanjem projektima. 5. Prilagodba plana U slučaju promjena u okolnostima (ekonomske, političke, društvene ili tehnološke promjene), potrebno je omogućiti fleksibilnost u provedbi plana i prilagodbu aktivnosti. Redovito praćenje napretka i identifikacija mogućih izazova omogućit će pravovremeno donošenje odluka o korekcijama i prilagodbama planiranih mjera i aktivnosti. Razvojna agencija može pomoći u prilagodbi plana prema novim prilikama, osobito kada je riječ o novim financijskim izvorima ili promjenama u regulativi 9.2. Izvješće o provedbi Redovito praćenje i izvješćivanje o napretku provedbe plana upravljanja destinacijom od ključne su važnosti kako bi se osigurao uspješan razvoj turističke destinacije. Svaka od aktivnosti predviđenih planom mora biti podložna periodičnoj evaluaciji, uz jasno definirane vremenske intervale za provjeru napretka i uočavanje potencijalnih problema ili prepreka. U slučaju identifikacije bilo kakvih prepreka, neželjenih posljedica ili potrebe za prilagodbom, odgovorni dionici dužni su pravovremeno obavijestiti predstavničko tijelo jedinice lokalne ili područne (regionalne) samouprave. Ova povratna informacija omogućava pravodobno donošenje odluka o potrebnim izmjenama plana, čime se osigurava nastavak uspješne implementacije. Za učinkovito praćenje napretka, Turističko vijeće, kao tijelo odgovorno za provedbu plana, dužno je dostaviti izvješće o realizaciji plana upravljanja destinacijom za prethodnu godinu predstavničkom tijelu jedinice lokalne ili područne (regionalne) samouprave do 31. ožujka tekuće godine. Ovo izvješće treba sadržavati pregled postignutih ciljeva, uočenih izazova te prijedloga za daljnji razvoj i prilagodbu plana u skladu s novim potrebama i okolnostima. Literatura Bioportal, https://www.bioportal.hr/gis/ Državni zavod za statistiku. (2025). Stanovništvo. https://podaci.dzs.hr/hr/podaci/stanovnistvo/ Državni zavod za statistiku. (2025). Statistika u nizu. https://podaci.dzs.hr/hr/statistika-u-nizu/ Državni zavod za statistiku. (2025). Tržište rada. https:// podaci.dzs.hr/hr/podaci/trziste-rada/ Informacijski sustav za prijavu i odjavu turista, eVisitor Javna ustanova za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima na području Bjelovarsko-bilogorske županije, https://www.zastita-prirode-bbz.hr/o-ustanovi/ KOS, G., KLARIĆ, Z. i FELETAR, P. (2014). MODEL VOĐENJA CIKLOTURISTIČKIH RUTA NA PRIMJERU BJELOVARSKO-BILOGORSKE ŽUPANIJE. Podravina, 13 (26), 76-98. Preuzeto s https://hrcak.srce. hr/131413 Kunst, I. (2012). Razvoj turizma na području Bjelovarsko-bilogorske županije: stanje, oganičenja i kako ih prevladati. Radovi Zavoda za znanstvenoistraživački i umjetnički rad u Bjelovaru, (6), 91-102. Preuzeto s https://hrcak.srce.hr/91568 Kušen, E. (2002). Turistička atrakcijska osnova. Institut za turizam. Lokalna razvojna strategija LAG-a Sjeverna Bilogora za razdoblje 2023. - 2027. Lokalna razvojna strategija Lokalne akcijske grupe Sjeverna Bilogora 2014. - 2020. Lončar, N. i Žganjer, K. (2017). Prirodnogeografske značajke Bjelovarsko-bilogorske županije u funkciji razvoja turizma. Podravina, 16 (31), 148-162. Preuzeto s https://hrcak.srce.hr/190708
RkJQdWJsaXNoZXIy Mjc2NzM=