Stranica 20 ÆUPANIJSKI GLASNIK Broj 4 1.3. Struktura Plana upravljanja Plan upravljanja destinacijom Bjelovarsko-bilogorske županije podijeljen je u devet ključnih poglavlja, od kojih svako obuhvaća specifične aspekte i aktivnosti povezane s razvojem, praćenjem i implementacijom održivog turizma u regiji. U nastavku je pregled strukture plana. Uvodno poglavlje definira svrhu i ciljeve Plana upravljanja, pojašnjava metodologiju njegove izrade te daje prikaz njegove strukture. Sljedeće poglavlje posvećeno je analizi trenutnog stanja i pruža detaljan pregled turističkog sektora kroz analizu unutarnjeg i vanjskog okruženja destinacije. U njemu se razmatraju geografske, demografske i infrastrukturne karakteristike, institucionalni okvir razvoja turizma te ključni dionici. Također, analiziraju se performanse turističkog sektora s naglaskom na posjećenost, sezonalnost i tržišta, kao i postojeći projekti u funkciji razvoja turizma. Uz to, obrađuju se razina digitalizacije i dostupnost usluga te analiza komunikacijskih aktivnosti. Treće poglavlje posvećeno je resursnoj osnovi destinacije i analizira turističke atrakcije, uključujući prirodnu i antropogenu baštinu, manifestacije i infrastrukturu, uz procjenu atrakcijske vrijednosti. Nakon toga slijedi poglavlje koje razmatra potencijale za razvoj i podizanje kvalitete turističkih proizvoda s ciljem povećanja konkurentnosti destinacije. U petom poglavlju definira se sustav praćenja održivosti turizma putem obaveznih i specifičnih pokazatelja koji omogućuju ocjenu ekološke, ekonomske i društvene održivosti. Šesto poglavlje usmjereno je na određivanje razvojnog smjera destinacije te sadržava SWOT analizu, definiciju vizije, ciljeva i strateških prioriteta razvoja turizma, uz konkretne mjere i aktivnosti koje će se provoditi. Nakon toga slijedi poglavlje sa smjernicama i preporukama za dionike razvoja, koje su usmjerene prema lokalnim vlastima, turističkim zajednicama i privatnom sektoru. U osmom poglavlju razrađeni su prioritetni projekti koji su podijeljeni prema strateškim ciljevima razvoja destinacije. Posljednje poglavlje posvećeno je mjerenju napretka i izvještavanju o provedbi, definirajući sustav praćenja provedbe Plana upravljanja te način izvještavanja i evaluacije uspješnosti predviđenih mjera i aktivnosti. Ova struktura omogućuje jasno definiranje razvojnih prioriteta destinacije i osigurava operativni okvir za provedbu i praćenje napretka u turizmu Bjelovarsko-bilogorske županije. 2. ANALIZA STANJA 2.1. Analiza internog okruženja destinacije Područje obuhvata ovog Plana upravljanja je cjelovita Bjelovarsko-bilogorska županija kojom upravlja, kao destinacijom, regionalna turistička zajednica. Županija je u smislu upravljanja turizmom podijeljena na šest turističkih zajednica (Slika 2.1.), od kojih je pet turističkih zajednica područja (objedinjavaju dva ili više JLS-a) i jedna Grada. Slika. 2.1. Podjela Županije na lokalne turističke zajednice Izvor: autori 2.1.1. Opća geografska obilježja, klima i administrativna podjela Bjelovarsko-bilogorska županija (BBŽ) nalazi se u istočnom dijelu središnje Hrvatske i graniči s Koprivničko-križevačkom županijom na sjeveru, Virovitičko-podravskom na sjeveroistoku, Sisačkomoslavačkom na jugoistoku, Požeško-slavonskom na jugozapadu te Zagrebačkom županijom na zapadu. Prostire se na 2.652 km², što čini 3,03% površine Hrvatske, obuhvaćajući Bilogoru, dijelove Papuka, Ravne gore, Moslavačke gore te pleistocenske ravnjake i doline rijeka Česme i Ilove. Županija nema državnu granicu, ali se nalazi u blizini susjednih zemalja te na ključnom prometnom čvorištu europskih i regionalnih prometnih pravaca, iako kroz nju ne prolazi autocesta ili brza cesta. U Županiji živi ukupno 102.295 stanovnika, odnosno 2,6% stanovništva Hrvatske, dok je Bjelovar administrativno središte s 35,62% županijske populacije. Prema površini, Županija zauzima jedanaesto, a prema broju stanovnika šesnaesto mjesto među 21 hrvatskom županijom. Gustoća naseljenosti je 38,57 st./km2. Područje Bjelovarsko-bilogorske županije može se podijeliti na sljedeća reljefna područja: • Planinsko područje (dijelovi Papuka i Moslavačke gore) • Bilogora s tercijarnim pribrežjem (podnožja i obronci Papuka i Moslavačke gore) • Pleistocenski ravnjak (područje između Bilogore, Moslavačke gore i Papuka) • Riječne i potočne doline i porječja (doline Česme, Ilove i ostalih manjih vodotoka).
RkJQdWJsaXNoZXIy Mjc2NzM=