Stranica 36 ÆUPANIJSKI GLASNIK Broj 4 negativnom prirodnom prirastu, prisutnom već dulji niz godina. Bjelovarsko-bilogorska županija time spada među ekonomski najnerazvijenije regije u Hrvatskoj, suočene s najvećim izazovima održivog razvoja i prostorne revitalizacije. Strategija razvoja održivog turizma do 2030. godine (NN 2/2023) i Nacionalni plan razvoja održivog turizma 2021. - 2027. su nacionalne razvojne strategije koje pružaju smjernice za održivi razvoj s naglaskom na ravnoteži između gospodarskog rasta i očuvanja prirodnih i kulturnih resursa. Nacionalna razvojna strategija Republike Hrvatske do 2030. godine ima za ciljeve uspostaviti učinkovit sustav održivog, inovativnog i otpornog turizma, uz ulaganja u turističke proizvode visoke dodane vrijednosti, jačanje zelene i digitalne tranzicije u sektoru te jačanje kapaciteta sustava za otporan i održivi turizam. Strategija razvoja održivog turizma do 2030. godine dodatno se fokusira na razvoj cjelogodišnjeg i regionalno uravnoteženijeg turizma, uz očuvanje okoliša, prostora i klime, te na poticanje konkurentnosti i otpornosti turizma. Smjernice i mjere definirane u Strategiji potiču ravnomjerniji razvoj turizma diljem Hrvatske, uključujući kontinentalne regije, što je posebno značajno za Bjelovarsko-bilogorsku županiju (BBŽ). Plan razvoja Bjelovarsko-bilogorske županije 2022. - 2027. (2021., naručitelj BBŽ) prepoznaje turistički potencijal Bjelovarsko-bilogorske županije, ali i njen niži razvoj u odnosu na druge kontinentalne županije. Ključne grane turizma uključuju eno-gastro, wellness i lječilišni turizam, uz značajnu ulogu Daruvarskih toplica. Također, prepoznaje se potencijal za razvoj sportskog, lovnog i ribolovnog turizma. Razvoj turizma spominje se u sklopu „Posebnog cilja 2. Poboljšanje konkurentnosti gospodarstva“ uz mjere Razvoj turističke infrastrukture i selektivnih oblika turizma i Razvoj segmenta kulture i održivo korištenje kulture baštine u svrhu promicanja kvalitete življenja i daljnjeg razvoja. Projekti od strateškog značaja, a relevantni za turizam su: • Daruvarske toplice - razvoj posebnog oblika zdravstvenog turizma kroz dogradnju i uvođenje novih sadržaja • Ekoturizam 360 - rekonstrukcija i dogradnja smještajnih kapaciteta, rekonstrukciju i izgradnju sportskih terena, izgradnju 4 interaktivno-kreativna posjetiteljska centra te razvoj cikloturizma • Bazenski kompleks u Velikom Korenovu – Terme Bjelovar. Indikativne aktivnosti uključuju jačanje strateškog pristupa turizmu, povećanje ulaganja u selektivne oblike turizma, poboljšanje ljudskih potencijala te povezivanje turizma s kulturnim razvojem. Fokus je na razvoju sportskog turizma (biciklistički, ribolovni i jahački turizam), te zdravstvenog, ruralnog i lovnog turizma. Također, planira se ulaganje u autohtone proizvode, zaštitu prirodne baštine i promociju kulturne baštine. Posebno je bitan i razvoj cjelogodišnjih kulturnoturističkih programa. Master plan razvoja održivog turizma Bjelovarskobilogorske županije (2022., TZ Bjelovarsko-bilogorske županije) analizira prošle razvojne dokumente, prirodne i kulturne atrakcije, sportske i rekreacijske događaje, smještajnu ponudu i konkurentski položaj. Informacije i prezentacija, dostupnost i promet, smještaj, turistički resursi i infrastruktura, suveniri, izleti i ture ocijenjeni su ocjenama nižim od 3, dok su hrana i piće, ljudski resursi, društveni faktori i usluge potpore dobili ocjene ispod 3,57. Vizija županije temelji se na održivom turizmu i poljoprivredi s naglaskom na obiteljski turizam. Strategijom su definirani sljedeći ciljevi: Kvalitativni ciljevi Kvantitativni ciljevi • Kreirana platforma upravljanja održivim razvojem turizma • Jasno artikulirano i diferencirano turističko pozicioniranje destinacije • Zaštita i/ili brendiranje barem tri poljoprivredna ili gastronomska proizvoda s lokalnom oznakom • Unaprjeđenje atraktivnosti putem infrastrukturnih ulaganja kroz regionalne, nacionalne i EU izvore sufinanciranja • Povećati smještajni kapacitet do (najviše) 1.000 stalnih postelja u odnosu na vrijednost iz 2022., (dominantno u malim obiteljskim domaćinstvima, OPG-ovima, manjim hotelima) • Najmanje udvostručiti stacionarni turistički promet (noćenja) • Podizanje prosječne godišnje zauzetosti stalnih postelja u svim vrstama smještaja zajedno na barem između 90 i 110 dana, pri čemu više u hotelima i sličnim objektima, a manje u svim drugim vrstama smještaja • Utrostručiti broj dnevnih posjetitelja kroz jednodnevne ture / izlete i događanja • Trostruko povećanje ukupnih prihoda od turizma (direktno i indirektno) do 2032. godine Ključni proizvodi su izleti, obiteljski odmori, aktivnosti u prirodi i zdravstveni turizam, dok su podupirajući proizvodi gastronomija, posebni interesi, događaji, sajmovi i sportske pripreme. U sklopu njih, planira se unaprjeđenje smještaja, lokalnih menija, inventarizacija kulturnih atrakcija, razvoj pješačkih ruta
RkJQdWJsaXNoZXIy Mjc2NzM=