Stranica 54 ÆUPANIJSKI GLASNIK Broj 4 nih za dugoročno strateško planiranje turističkog razvoja Bjelovarsko-bilogorske županije. No, prije svega važno je naglasiti važnost turizma u ekonomskom i ekološkom smislu, kao i njegov doprinos svjetskom gospodarstvu. • Kvantitativni trendovi: turizam na globalnoj razini Turizam je jedna od najbrže rastućih industrija u svijetu. Turizam čini 3% svjetskog BDP-a, važan je izvor strane valute, te je pokretač ekonomskog rasta primarno kroz zaposlenost. Osim ekonomske važnosti, turizam je sociološki fenomen zbog snažnog utjecaja na društveni i kulturni razvoj. No, turizam ima i negativan utjecaj – na okoliš i lokalno stanovništvo. Kad se naglašava značaj turizma u svijetu, treba istaknuti da turizam u 2024. godini na svjetskoj razini bilježi oporavak, ipak, razina iz 2019. nije dosegnuta. Izuzetak u tome je Europa, gdje je zabilježen rast od 1% u odnosu na 2019. godinu. Prema podacima Svjetske turističke organizacije (UN Tourism) i njihovog biltena "UN Tourism Barometer" iz rujna ove godine međunarodni dolasci na globalnoj razini dosegnuli su 98% razine iz 2019. u razdoblju od siječnja do rujna 2024. godine. Točnije, do rujna ove godine ostvareno je 2% manje međunarodnih dolazaka u odnosu na isto razdoblje 2019. godine. Samim time može se zaključiti da nakon snažne ljetne sezone razina iz 2019. ipak nije ostvarena. Međutim, u odnosu na prethodnu, 2023. godinu, zabilježen je rast. Procjenjuje se da je u razdoblju od siječnja do rujna 2024. zabilježeno 1,1 milijarda međunarodnih turističkih dolazaka (posjetitelja s noćenjem), što je oko 11% više nego u istom razdoblju 2023. Ovakvi rezultati potaknuti su snažnom potražnjom nakon pandemije u Europi i snažnim rezultatima velikih izvornih tržišta na globalnoj razini. Povećana zračna povezanost i olakšavanje izdavanja viza također su podržali međunarodna putovanja. • Smjernice za razvoj turizma Prethodna pandemija jasno je ukazala na ranjivost uslužnih djelatnosti koje su velikim dijelom dio turističkog sektora. Velika ovisnost nekog gospodarstva o turizmu za sobom povlači brojne rizike. To bi značilo da je za dugoročni razvoj nužno da se turizam vezuje za industriju, poljoprivredu i ostale djelatnosti s visokom dodanom vrijednošću kako bi se smanjila ovisnost nekog gospodarstva i minimizirao rizik. Potencijalni rizici su pandemije, prirodne katastrofe, geopolitička zbivanja, ratovi, dok su klimatske promjene rizik koji polako, ali sigurno nagriza turizam. Smjernice UN Turizma, a posebice Europske komisije, naglašavaju važnost što hitnijeg i sveobuhvatnijeg djelovanja u smjeru prilagodbe turizma na klimatske promjene. Osim smjernica, mjere zaštite i prilagođavanja klimatskim promjenama dio su brojnih zakonskih akata, na europskoj, ali i nacionalnoj i lokalnoj razini. Održivi turizam važan je element novih razvojnih strategija poput Green New Deala Europske komisije i agende Ujedinjenih naroda - United Nations 2030 Agenda for Sustainable Development. Utjecaj turizma na prostor i resurse do sada je bio u sjeni ekonomske koristi turizma, ali taj se trend u recentnom razdoblju polako mijenja, ponajviše kao posljedica sve jačih i pogubnijih klimatskih djelovanja. Međutim, zarada ostvarena u turizmu, a najčešće mjerena kroz rast zaposlenosti i udio turizma u ukupnom BDP-u još je uvijek uvelike zastupljena u medijskom prostoru i velikom dijelu javnog diskursa. Ekonomska korist često je važnija od troškova koje turizam stvara – uništavanje prostora, iskorištavanja resursa i narušavanje kvalitete života lokalnog stanovništva. No, trend bilježenja samo koristi od turizma polako gubi primat, jer šteta koju turizam stvara počinje imati sve veći značaj. I tu je statistika, točnije sustav indikatora i pokazatelj, ključna. Da bi se, uz koristi, mjerilo i troškove od turizma potreban je razvoj cjelovitih i sistematičnih statistika, posebice makro-statistike na razini nacionalnih ekonomija. Jedna od značajnijih makro-statistika je Satelitski račun održivosti turizama (TSSA) koja je dokaz da tradicionalna statistika turizma polako gubi važnost ponajprije zbog izostavljanja troškova od turizma. Kroz ovakav sustav mjerenja pronalaze se optimalna rješenja koja bi poticala razvoj do mjere koja ne opterećuje okoliš ni lokalno stanovništvo, odnosno koja dopušta razvoj i rast turističke aktivnosti sve dok su koristi veće od troškova. Novi sustavi pokazatelja razlikuju se po tome što je tradicionalna statistika prvenstveno bila fokusirana na broj posjetitelja, broj noćenja, udio turizma u BDP-u i slično, dok novi sustavi pokazatelja, poput TSSA pokazuju, osim ekonomskih koristi, i drugu stranu - koliko turizam neto pridonosi gospodarstvu uključujući i troškove – koliko turizam troši resurse, te koliko radnih mjesta generira. Holističko sagledavanje koristi i troškove od turizma, s naglaskom na troškove, glavne su odrednice budućih razvojnih strategija, a bitno je da uključuju i eksplicitne i implicitne troškove. Novi sustavi pokazatelja su interdisciplinarni jer uključuju osim ekonomskih pokazatelja i sociološke, demografske, geografske. Također, važno je naglasiti da je riječ o statistici koja se razvija pa još uvijek postoje brojne nedorečenosti i prostor za napredak. • Zeleni turizam i degrowth u turizmu Zeleni rast strateški je i temeljni prioritet Europske unije sadržan u zelenoj tranziciji koja je sastavni dio svih ekonomskim politika Europske komisije, a održivi turizam ima središnju ulogu u zelenom rastu i razvoju. Na turizam utječu toplinski valovi, smanjena dostupnost pitke vode, suše, bujične poplave, porast razine mora, požari, onečišćenje zraka, prijenos bolesti, društvene nestabilnosti, a vrijedi i recipročna veza. Ekonomska
RkJQdWJsaXNoZXIy Mjc2NzM=