Stranica 55 Broj 4 ÆUPANIJSKI GLASNIK aktivnost turizma, osim pozitivnih, ima i štetan učinak na prostor i ljude. Da bi se prilagodio, turizam se treba mijenjati i prilagođavati globalnim promjenama i potrebama lokalnog stanovništva. Zeleni rast, a posebice degrowth kao vodeće razvojne politike, naglašavaju utjecaj turizma na klimatske promjene, onečišćenje okoliša, iskorištavanje resursa i socioekonomske nejednakosti. Ove nove ekonomske teorije naglašavaju važnost razvoja, a ne rasta, te dominantnim smatraju obuzdavanje ekonomske aktivnosti koja dodatno potiče klimatske promjene i šteti okolišu. Samim time, mijenjanje djelatnosti turizma nužnost je koja mora ići u smjeru održivosti. Međutim, kako je u prethodnom poglavlju naglašeno, da bi se provela relevantna znanstvena istraživanja na kojima bi se temeljile buduće politike, potrebno je uspostaviti sustav pokazatelja/ indikatora. Točnije, mijenjanje turizma zahtjeva sustav pokazatelja koji je baziran na interdisciplinarnom pristupu, a koji jasno mjeri negativne učinke turizma. Nadalje, na tim indikatorima temeljila bi se rješenja i donosile političke odluke. Cilj svih politika treba biti očuvanje resursa, kvalitetni i povoljni životni uvjeti i jednake prilike za sve građane - zaustaviti negativne trendove poput prekomjernog opterećenja prostora i sezonalnosti te pokrenuti održivu razvojnu paradigmu u skladu s najboljim praksama na globalnoj razini. U okviru zelenog turizma na nacionalnoj je razini donesena i Strategija razvoja održivog turizma do 2030. godine. Radi se aktu koji je temelj daljnjeg razvoja i strateškog planiranja hrvatskog turizma za razdoblje do 2030. godine, a koji je usklađen s Nacionalnom razvojnom strategijom Republike Hrvatske do 2030. – tranzicijski put za turizam (Agenda 2030). Glavni cilj je revidirati ulogu turizma u gospodarskom rastu s naglaskom na razvoj destinacija, a ne rastu, te bolju kvalitetu života lokalnog stanovništva. • Turistički programi Bjelovarsko-bilogorske županije u smjeru održivosti Potencijali daljnjeg razvoja Bjelovarsko-bilogorske županije, a koji idu u skladu sa smjernicama zelenog turizma i strateških razvojnih okvira Republike Hrvatske i Europske unije temelje se na prirodnim i kulturnim bogatstvima ove Županije. Bjelovarsko-bilogorska županija još uvijek je nedovoljno valorizirana i neotkrivena županija na što se ne treba gledati kao nedostatak već kao potencijal i temelj za daljnji razvoj turizma. Očuvan okoliš i bogata, ponajprije prirodna atrakcijska osnova, ali i kulturna baština, veliki su potencijal kojeg ova Županija treba iskoristiti. Jedna od strateških smjernica razvoja turizma prema Master planu razvoja turizma Bjelovarsko-bilogorske županije jest i zauzimanje za turistički razvoj prilagođen tržišnim trendovima. Turistički proizvodi i usluge poput outdoor aktivnosti, kulturnog turizma, zdravstvenog turizma i enogastronomskog turizma temelj su daljnjeg razvoja turizma. Cilj je da Bjelovarsko-bilogorska županija bude vodeća kontinentalna destinacija za goste srednje do visoke platežne moći. S obzirom da je i do sada udio domaćih gostiju prevladavao (2023. udio domaćih gostiju 70% prema podacima DZS-a), fokus i dalje treba biti upravo na domaće goste, posebice iz Zagreba i okolice, ali i iz ostalih dijelova Hrvatske. Ponuda u smjeru održivog turizma treba se bazirati na komparativnim prednostima (rijeke, jezera, zaštićene prirodne cjeline, ekološka mreža Natura 2000, termalni izvori) koje Županija ima i koje treba iskoristiti na održiv i za lokalnu zajednicu koristan način. Održivi razvoj turizma u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji treba biti rezultat ponude kvalitetnih turističkih proizvoda, očuvanog okoliša i trajne brige za kulturnu baštinu, te međusobnog umrežavanja turističke ponude i ostalih djelatnosti poput ostalih uslužnih djelatnosti, industrijske proizvodnje i poljoprivrede. Također, nužna je i veća razina educiranosti svih sudionika. Slijedom navedenog, prioritetni turistički proizvodi u skladu s trendovima odgovornog i održivog turizma na kojima će Bjelovarsko-bilogorska županija temeljiti svoj daljnji razvoj turizma su: 1. Zdravstveni turizam / lječilišni turizam – toplice, wellness, povezane s ostalom ponudom poput aktivnosti u prirodi i kulturnih događanja, ali i uslugama za uljepšavanje i njegu tijela 2. Aktivni vikend odmori (retreatovi posvećeni očuvanju zdravlja i zdravom načinu života) 3. Aktivnosti u prirodi: biciklizam, jahanje, planinarenje/ hodanje, foto safari i promatranje ptica i životinjskog svijeta povezani s razvojem ruralnog turizma (smještaj, kultura/ muzeji, eno-gastronomska ponuda) 4. Razvoj kulturnog turizma – naglasak na aktiviranju i očuvanje baštine (npr. traktorska vožnja); Lovrak Express (Kulturni centar "Mato Lovrak"); Etno kuće Zaključno, kada se daje pregled trendova odgovornog i održivog turizma naglasak se treba staviti na komparativne prednosti Županije koje zadovoljavaju kriterije održivosti. Stoga su navedeni oni turistički proizvodi koji idu u smjeru podizanja kvalitete života lokalnog stanovništva uz brigu za očuvanje okoliša. Praćenjem trendova ide se u korak s potražnjom i odgovorno razvija turistička aktivnost: očuvanje okoliša, aktiviranje kulturne baštine, zeleni razvoj, veća zaposlenost i bolja kvaliteta života lokalnog stanovništva. 2.5.2. Analiza i procjena konkurentnosti Analiza konkurencije odnosno ocjena tržišne pozicije Bjelovarsko-bilogorske županije uključuje konkurentske županije odnosno destinacije sličnih obilježja. Sličnosti na kojima se temelji analiza i procjena konkurentnosti odnose se na turističke proizvode i tržišne segmente
RkJQdWJsaXNoZXIy Mjc2NzM=