Stranica 60 ÆUPANIJSKI GLASNIK Broj 4 toru te obavijesti o protokolu povremenog nošenja maski • usvajanje beskontaktnih usluga - digitalna prijava gostiju i rezervacija, pregled jelovnika i izgleda jela sa QR kodom (AR – proširena stvarnost) ili zabava gostiju (igre ili aktivnosti) npr. dok čekaju uslugu, uvođenje digitalne narudžbe, beskontaktno plaćanje (Internet of Things aplikacija) • automatizacija, kao još jedna ključna komponenta beskontaktne transformacije, npr. robotski vratari, glasovne naredbe ili mobilne aplikacije za dostavu obroka u sobu • fleksibilnost ponude, npr. radi dolaska digitalnih nomada i paketi za obitelji , kao što je lokalna ponuda tečaja kuhanja i avantura na otvorenom povećavaju i ne obogaćuju samo iskustvo gostiju, već i potiču lokalno gospodarstvo • kibernetička sigurnost, važna je sigurnost mreže (pokazati gostima da nisu u opasnosti kada borave kod vas) • smanjenje ekološkog otiska, npr. smanjenjem jednokratne plastike, nabave lokalnih proizvoda, održivo korištenje resursa (energija i voda, npr. ekološki održiva rasvjeta u toaletima automatizacijom paljenja svjetala/ protoka vode). Važnost digitalnih rezervacijskih sustava iz perspektive turista Prethodno opisani razvoj i zahtjevi digitalizacije ne samo da smanjuje fizički kontakt, već također povećava učinkovitost i praktičnost rezervacije, što iz perspektive turista osigurava napredak prema informiranju i personalizaciji iskustva te povećava ugodnost boravka gostiju. Prijedlozi za unaprjeđenje Kako bi se osigurao potpuni uvid u uspješnost implementacije digitalizacije u destinaciji, što ujedno podrazumijeva i praćenje zadovoljstva turista, raspoloživost besplatnog interneta u destinaciji te ocjenu kvalitete interneta iz perspektive lokalnih stanovnika, potrebno je uspostaviti ankete, odnosno tijek podataka. 2.7. Analiza organiziranosti i dostupnosti usluga u destinaciji Razvoj turizma u destinaciji zahtijeva adekvatnu organiziranost i dostupnost različitih usluga koje zadovoljavaju potrebe domaćeg stanovništva i turista. Bjelovarsko-bilogorska županija, kao destinacija u razvoju, ima priliku poboljšati i prilagoditi svoje resurse i javne usluge kako bi osigurala kvalitetno iskustvo boravka za sve korisnike. 1. Osnovne uslužne djelatnosti Osnovne uslužne djelatnosti u Županiji uključuju: • Trgovine i ugostiteljstvo. Dostupnost malih trgovina, tržnica s lokalnim proizvodima (Bjelovar, Daruvar, Čazma, Garešnica, Grubišno-polje, Rovišće, te lokalni punktovi s ponudom OPG-ova), restorana, kafića i specijaliziranih objekata s ponudom lokalnih specijaliteta. • Zanatske/obrtničke usluge. Frizerski i kozmetički saloni, servisi za vozila i bicikle te druge lokalne zanatske usluge prilagođene potrebama turista. 2. Zdravstvene usluge Bjelovarsko-bilogorska županija nudi osnovne zdravstvene usluge koje mogu zadovoljiti potrebe lokalnog stanovništva i posjetitelja, no dostupnost ovih usluga nije istovjetna u cijeloj Županiji: • Primarna zdravstvena zaštita. Domovi zdravlja i privatne ordinacije koncentrirani su u urbanim područjima, prvenstveno u Bjelovaru (Opća bolnica) i dijelom Daruvaru (Specijalna bolnica za medicinsku rehabilitaciju Daruvarske toplice i Dom zdravlja). Domovi zdravlja postoje još u Čazmi, Garešnici i Grubišnom polju. Ruralni dijelovi imaju manji broj zdravstvenih ustanova (pretežito ambulante opće medicine), što ograničava dostupnost usluga. • Specijalističke i bolničke usluge. Opća bolnica u Bjelovaru pruža visokokvalitetne usluge, dok manji gradovi nemaju sličnu razinu specijalizirane zdravstvene zaštite, uz iznimku Specijalne bolnica za medicinsku rehabilitaciju Daruvarske toplice. • Ljekarne. Široka mreža ljekarni dostupna je u urbanim sredinama, dok su ruralna područja slabije pokrivena. • Turistička medicina. Ove su usluge još uvijek u fazi razvoja i najčešće su dostupne u urbanim središtima, te su fokusirana na usluge dentalne medicine (Bjelovar i Daruvar), i medicinske rehabilitacije. U Bjelovaru u razdoblju od 1. lipnja 2024. do 30. rujna 2024. godine funkcionirala je i jedina turistička ambulanta na području Županije. 3. Vjerske zajednice i kulturne institucije • Vjerske usluge. Crkve, samostani i druge vjerske zajednice organiziraju događanja i mise koje uključuju primarno domaće stanovništvo i turiste. • Kulturne ustanove. Muzeji, galerije, knjižnice i centri za kulturu smješteni su prvenstveno u gradovima, dok su u manjim mjestima često ograničeni na manje objekte ili povremene aktivnosti. 4. Obrazovne i sportske ustanove • Obrazovne institucije. Škole, vrtići i edukativni centri u urbanim područjima pružaju bolju infrastrukturu u odnosu na ruralna mjesta. • Sportski objekti. Dostupnost sportskih dvorana,
RkJQdWJsaXNoZXIy Mjc2NzM=