Stranica 14 ÆUPANIJSKI GLASNIK Broj 11 g. Građevinski pravac građevnih čestica za koje se utvrđuje izgradnja građevina u nizu je određen linijom postojeće izgradnje. Na građevinskom pravcu se mora izvesti najmanje 70% uličnog pročelja zgrade, a ostali dio može biti uvučen. h. Ako je linija postojeće izgradnje na uličnoj međi, obvezni građevinski pravac može biti i na njoj, ali uz uvjet da njegova udaljenost od osi ulice/ ceste ne može biti manja od polovice koridora ulice/ceste, utvrđenog ovim Planom. i. Erkeri, lođe, balkoni, natkriveni ulazi i prilazi, te nenatkrivene terase mogu se graditi i ispred obveznog građevinskog pravca, ali uz uvjet da njihova udaljenost od osi ulice/ceste ne može biti manja od polovice koridora ulice/ceste, utvrđenog ovim Planom. j. Glavne, pomoćne i pomoćne poljoprivredne građevine koje se grade na samostojeći način moraju od jedne međe prema bočnoj susjednoj građevnoj čestici (u pravilu od jugoistočne, južne ili jugozapadne, ali pod uvjetom da ne remete slijed izgradnje u ulici), biti udaljene najmanje 3,0 m. k. Građevine koje se grade na dvojni način moraju od međe prema jednoj bočnoj susjednoj građevnoj čestici biti udaljene najmanje 3,0 m, a drugom stranom moraju ležati na međi prema susjednoj građevnoj čestici. l. Građevine koje se grade u nizu sa obje strane moraju ležati na međama bočnih susjednih građevnih čestica. m. Sve građevine na jednoj građevnoj čestici (izuzev na građevnoj čestici za koju je utvrđena izgradnja u nizu) moraju biti smještene tako da se do svake zgrade osigura neposredni pristup širine najmanje 3,0 m. n. Na udaljenosti manjoj od 3,0 m od međe susjedne građevne čestice (izuzev od čestica javnih prometnih i zelenih površina) se ne smiju izvesti otvori, terase, balkoni, lođe i otvorena ili natkrivena stubišta s pogledom na susjednu građevnu česticu, a moraju se izvesti snjegobrani. Ako se zgrada gradi na udaljenosti manjoj od 0,5 m od međe susjedne građevne čestice (izuzev od čestica javnih prometnih i zelenih površina), na toj strani se ne smiju izvesti niti prozori proizvodne veličine do 120 x 60 cm ostakljeni neprozirnim staklom i s otvaranjem oko horizontalne osi prema unutra, ventilacijski otvori za prirodnu ventilaciju svijetlog promjera do 15 cm odnosno svijetle dijagonale do 20 cm, dijelovi zidova od staklene opeke ili kopilit stakla i ležeći krovni prozori u krovovima nagiba do 45 stupnjeva. Ako se zgrada gradi na međi susjedne građevne čestice (izuzev na međama sa javnim prometnim i zelenim površinama), na toj strani se zidovi moraju izvesti kao protupožarni, a krovište se mora izvesti tako da se oborinske vode zbrinu na vlastitoj građevnoj čestici. 4. izgrađenost građevne čestice a. Najveći koeficijent izgrađenosti za građevine stambene namjene – jednoobiteljske zgrade – vikendice - iznosi 0,3. b. Najveći koeficijent izgrađenosti za građevine stambene namjene – jednoobiteljske zgrade - obiteljske kuće – slobodnostojeće, visine do dvije nadzemne etaže od kojih je najviša potkrovlje, iznosi 0,4. c. Najveći koeficijent izgrađenosti za građevine stambene namjene – jednoobiteljske zgrade - obiteljske kuće – slobodnostojeće, visine dvije i tri nadzemne etaže, iznosi 0,3. d. Najveći koeficijent izgrađenosti za građevine stambene namjene – jednoobiteljske zgrade - obiteljske kuće – poluugrađene, visine do dvije nadzemne etaže od kojih je najviša potkrovlje, iznosi 0,5. e. Najveći koeficijent izgrađenosti za građevine stambene namjene – jednoobiteljske zgrade – obiteljske kuće – poluugrađene, visine dvije i tri nadzemne etaže, iznosi 0,4. f. Najveći koeficijent izgrađenosti za građevine stambene namjene – jednoobiteljske zgrade – obiteljske kuće – ugrađene, iznosi 0,6. g. Najveći koeficijent izgrađenosti za građevine poljoprivredne namjene – klijeti – ne određuje se. Maksimalna površina zemljišta pod građevinom je 40 m2. 5. iskoristivost građevne čestice a. Ne određuje se. 6. građevinska (bruto) površina građevina a. Ne određuje se. 7. visina i broj etaža građevine a. Građevine stambene namjene – jednoobiteljske zgrade – vikendice – mogu imati najviše dvije nadzemne etaže od kojih je najniža suteren ili prizemlje, a najviša potkrovlje. Mogu imati jednu ili više podzemnih etaža. Ukupni broj svih etaža se ne određuje. b. Građevine stambene namjene – jednoobiteljske zgrade – obiteljske kuće - mogu imati najviše tri nadzemne etaže od kojih je najniža suteren ili prizemlje, a najviša potkrovlje ili kat. Mogu imati jednu ili više podzemnih etaža. Iznimno, građevine u nizu mogu imati samo tri nadzemne etaže od kojih je najviša potkrovlje te jednu ili više podzemnih etaža. Ukupni broj svih etaža se ne određuje. c. Građevine poljoprivredne namjene – klijeti – mogu imati dvije nadzemne etaže. Iznimno, mogu imati tri nadzemne etaže ako je najniža suteren. Mogu imati jednu ili više podzemnih etaža. Ukupni broj svih etaža se ne određuje.
RkJQdWJsaXNoZXIy Mjc2NzM=