Stranica 15 Broj 11 ÆUPANIJSKI GLASNIK d. Najveća dopuštena visina pročelja (H) se ne određuje. 8. veličina građevine koja nije zgrada a. Građevine koje nisu zgrade, a mogu se graditi uz građevine stambene namjene su: bunari, cisterne za vodu, septičke jame, spremnici goriva, sustavi sunčanih kolektora, vjetrogeneratori, kolni i pješački pristupi, parkirališta, interna infrastruktura, vrtne sjenice, otvoreni bazeni, igrališta i manji ribnjaci za osobnu upotrebu, zidani i montažni roštilji, ograde, potporni zidovi i drugo. b. Građevine koje nisu zgrade, a mogu se graditi uz građevine poljoprivredne namjene su: bunari, cisterne za vodu, septičke jame, spremnici goriva, sustavi sunčanih kolektora, vjetrogeneratori, hladnjače, sušare, kompostane, kolni i pješački pristupi, parkirališta, manipulativne površine, interna infrastruktura, manji ribnjaci za nekomercijalnu upotrebu, reklamni panoi, ograde, potporni zidovi i drugo. 9. uvjeti za oblikovanje građevine a. Horizontalni i vertikalni gabariti zgrada, oblikovanje pročelja i krovišta, upotrjebljeni građevinski materijali, te elementi uređenja građevne čestice moraju biti usklađeni s ambijentalnim karakteristikama sredine, osim iznimno, u slučaju interpolacije metodom kontrasta. b. Zgrade koje se izgrađuju na dvojni način moraju činiti skladnu arhitektonsku cjelinu. c. Orijentacija sljemena krova zgrada koje se grade na građevinskom pravcu mora biti usklađena sa orijentacijom sljemena krovova okolnih zgrada. Iznimno, ako je jednoobiteljska zgrada koja se gradi na samostojeći ili dvojni način šira od 15,0 m, sljeme mora biti paralelno s građevinskim pravcem, a zgrada se mora izmicanjem horizontalnih i vertikalnih gabarita raščlaniti, kako bi se prilagodila mjerilu okolne izgradnje. Na terenu nagiba većeg od 15%, horizontalne i vertikalne gabarite, te orijentaciju sljemena krova zgrada širine i/ili dubine veće od 15,0 m treba utvrditi tako da se zgrada kao cjelina u maksimalno mogućoj mjeri prilagodi lokaciji. 10. uvjeti za uređenje građevne čestice, odnosno obuhvata zahvata u prostoru a. Građevne čestice za izgradnju građevina stambene namjene - jednoobiteljskih zgrada se u pravilu po dubini dijele i sastoje od: predvrta odnosno prostora između ulične međe čestice i građevinskog pravca, pojasa izgradnje glavne građevine odnosno prostora iza građevinskog pravca dubine do 20,0 m, ili iza ulične međe čestice dubine do maksimalno 30,0 m, gospodarskog dvorišta odnosno pojasa izgradnje pomoćnih građevina, odnosno prostora između pojasa izgradnje glavne građevine i negradivog pojasa te negradivog pojasa odnosno prostora 1,0 m udaljenog od zadnje međe. b. Građevne čestice za izgradnju građevina poljoprivrednih građevina - klijeti se u pravilu po dubini dijele i sastoje od predvrta odnosno prostora između ulične međe građevne čestice i građevinskog pravca, pojasa izgradnje, odnosno prostora između građevinskog pravca i negradivog dijela, negradivog pojasa odnosno prostora 1,0 m udaljenog od zadnje međe. c. U predvrtu sa mogu graditi bunari, cisterne za vodu, septičke jame, natkrivena parkirališta, garaže, spremnici goriva, portirnice, a u pojasu izgradnje glavne i pomoćne građevine. Prateće građevine i elementi uređenja građevne čestice se mogu graditi po cijeloj građevnoj čestici. Iznimno, ukoliko namjena osnovne građevine, konfiguracija terena, mala dubina građevinskog područja ili tradicijska organizacija čestice ne dozvoljavaju takvu organizaciju čestice, ista se može prilagoditi namjeni osnovne građevine i lokalnim uvjetima. U tom slučaju organizacija susjednih građevnih čestica, ukoliko lokalni uvjeti dozvoljavaju, treba biti postavljena zrcalno. d. Građevna čestica može se ograditi prema javnoj prometnoj ili zelenoj površini. Ogradu gradi vlasnik građevne čestice, u pravilu s unutrašnje strane međe, ali uz uvjet da udaljenost vanjskog ruba ograde od osi ulice/ceste ne može biti manja od polovice koridora ulice/ceste, utvrđenog ovim Planom. Ograda maksimalne ukupne prosječne visine 150 cm može imati betonsko ili zidano podnožje maksimalne prosječne visine 100 cm, te stupove i u pravilu transparentnu ispunu izvedenu od drveta, metala, plastike ili zelenog nasada (živice). Ulazna vrata u pravilu se moraju otvarati prema čestici, a iznimno, u slučaju pada terena prema javnoj površini, mogu se otvarati i prema istoj, ali tako da ne ometaju i ugrožavaju pješački i kolni promet. Ne dozvoljava se postavljanje na ogradu oštrih završetaka, bodljikave žice i elemenata ili uređaja koji bi mogli ugroziti ljudsko zdravlje. e. Građevna čestica može se ograditi i prema drugim susjednim česticama. Ogradu gradi vlasnik građevne čestice, ako takva ograda nije izgrađena ranije, odnosno ako ne gradi istovremeno sa susjedom, u pravilu s unutrašnje strane međe. Ograda može biti maksimalne prosječne visine 200 cm, a strana okrenuta prema susjednoj čestici i mora biti odgovarajuće završno obrađena. Ne dozvoljava se postavljanje na ogradu oštrih završetaka, bodljikave žice i elemenata ili uređaja koji bi mogli ugroziti ljudsko zdravlje.
RkJQdWJsaXNoZXIy Mjc2NzM=