Stranica 54 ÆUPANIJSKI GLASNIK Broj 11 b. Najveći koeficijent iskoristivosti građevne čestice za građevine poslovne namjene iznosi 1,4. c. Najveći koeficijent iskoristivosti građevne čestice sportsko-rekreacijske namjene iznosi 0,8. 6. građevinska (bruto) površina građevina a. Ne određuje se. 7. visina i broj etaža građevine a. Građevine proizvodne namjene mogu imati najviše dvije nadzemne etaže. Iznimno, mogu imati tri nadzemne etaže ako je najniža suteren. Mogu imati jednu ili više podzemnih etaža. Ukupni broj svih etaža se ne određuje. b. Građevine komunalno-servisne namjene mogu imati najviše dvije nadzemne etaže. Iznimno, mogu imati tri nadzemne etaže ako je najniža suteren. Mogu imati jednu ili više podzemnih etaža. Ukupni broj svih etaža se ne određuje. c. Građevine poslovne namjene mogu imati najviše četiri nadzemne etaže. Iznimno, mogu imati pet nadzemnih etaža ako je najniža suteren. Mogu imati jednu ili više podzemnih etaža. Ukupni broj svih etaža se ne određuje. d. Najveća dopuštena visina pročelja (H) se ne određuje. 8. veličina građevine koja nije zgrada a. Građevine koje nisu zgrade, a mogu se graditi uz glavne građevine, su: bunari, cisterne za vodu, septičke jame, spremnici goriva, sustavi sunčanih kolektora, vjetrogeneratori, kolni i pješački pristupi, parkirališta, interna infrastruktura, vrtne sjenice, otvoreni bazeni, igrališta i manji ribnjaci za osobnu upotrebu, zidani i montažni roštilji, ograde, potporni zidovi i drugo. 9. uvjeti za oblikovanje građevine a. Horizontalni i vertikalni gabariti zgrada, oblikovanje pročelja i krovišta, upotrjebljeni građevinski materijali, te elementi uređenja građevne čestice moraju biti usklađeni s ambijentalnim karakteristikama sredine, osim iznimno, u slučaju interpolacije metodom kontrasta. 10. uvjeti za uređenje građevne čestice, odnosno obuhvata zahvata u prostoru a. Građevne čestice za izgradnju građevina proizvodne, poslovne i komunalno-servisne namjene se u pravilu po dubini dijele i sastoje od predvrta odnosno prostora između ulične međe građevne čestice i građevinskog pravca, pojasa izgradnje, odnosno prostora između građevinskog pravca i negradivog dijela, negradivog pojasa odnosno prostora 1,0 m udaljenog od zadnje međe. b. U predvrtu sa mogu graditi bunari, cisterne za vodu, septičke jame, natkrivena parkirališta, garaže, spremnici goriva, portirnice, a u pojasu izgradnje glavne i pomoćne građevine. Prateće građevine i elementi uređenja građevne čestice se mogu graditi po cijeloj građevnoj čestici. Iznimno, ukoliko namjena osnovne građevine, konfiguracija terena, mala dubina građevinskog područja ili tradicijska organizacija čestice ne dozvoljavaju takvu organizaciju čestice, ista se može prilagoditi namjeni osnovne građevine i lokalnim uvjetima. U tom slučaju organizacija susjednih građevnih čestica, ukoliko lokalni uvjeti dozvoljavaju, treba biti postavljena zrcalno. c. Građevna čestica može se ograditi prema javnoj prometnoj ili zelenoj površini. Ogradu gradi vlasnik građevne čestice, u pravilu sa unutrašnje strane međe, ali uz uvjet da udaljenost vanjskog ruba ograde od osi ulice/ceste ne može biti manja od polovice koridora ulice/ceste, utvrđenog ovim Planom. Ograda maksimalne ukupne prosječne visine 150 cm može imati betonsko ili zidano podnožje maksimalne prosječne visine 100 cm, te stupove i u pravilu transparentnu ispunu izvedenu od drveta, metala, plastike ili zelenog nasada (živice). Ulazna vrata u pravilu se moraju otvarati prema čestici, a iznimno, u slučaju pada terena prema javnoj površini, mogu se otvarati i prema istoj, ali tako da ne ometaju i ugrožavaju pješački i kolni promet. Ne dozvoljava se postavljanje na ogradu oštrih završetaka, bodljikave žice i elemenata ili uređaja koji bi mogli ugroziti ljudsko zdravlje. d. Građevna čestica može se ograditi i prema drugim susjednim česticama. Ogradu gradi vlasnik građevne čestice, ako takva ograda nije izgrađena ranije, odnosno ako ne gradi istovremeno sa susjedom, u pravilu s unutrašnje strane međe. Ograda može biti maksimalne prosječne visine 200 cm, a strana okrenuta prema susjednoj čestici i mora biti odgovarajuće završno obrađena. Ne dozvoljava se postavljanje na ogradu oštrih završetaka, bodljikave žice i elemenata ili uređaja koji bi mogli ugroziti ljudsko zdravlje. e. Prateće građevine, elemente uređenja čestice (i hortikulture), te nivelaciju terena treba izgraditi, odnosno izvesti tako, da ne narušavaju izgled naselja i da negativno ne utječu na susjedne čestice i građevine. f. Na svakoj građevnoj čestici mora se ozeleniti najmanje 20% ukupne površine građevne čestice (popločenja travnatim betonskim pločama smatraju se zelenom površinom). g. Potreban broj parkirališnih i/ili garažnih mjesta potrebno je urediti na građevnoj čestici prema normativima propisanim u poglavlju 2.1.1. Cestovni promet. 11. uvjeti za nesmetan pristup, kretanje, boravak i rad osoba smanjene pokretljivosti a. Za osobe smanjene pokretljivosti mora se predvidjeti odgovarajući pristup, kretanje, boravak i rad sukladno posebnim propisima.
RkJQdWJsaXNoZXIy Mjc2NzM=