Stranica 59 Broj 11 ÆUPANIJSKI GLASNIK ili više pratećih i/ili jednu ili više pomoćnih građevina. b. Glavne građevine sportsko-rekreacijske namjene mogu se graditi kao slobodnostojeće. c. Pomoćne građevine se grade u pravilu na samostojeći način, ali se na zahtjev vlasnika građevne čestice može utvrditi i izgradnja na poluugrađeni ili ugrađeni način sa zgradama na vlastitoj građevnoj čestici, a ukoliko su zadovoljene sve ostale odredbe, smjernice i kriteriji ovog Plana i posebnih propisa. d. Građevinski pravac građevnih čestica za koje se utvrđuje izgradnja na samostojeći način je određen linijom postojeće izgradnje, od koje može odstupati, ako je na sjevernoj (sjeveroistočnoj i sjeverozapadnoj) strani čestice do 5,0 m, a ako je na južnoj (jugoistočnoj i jugozapadnoj) strani čestica ili uz državnu cestu do 10,0 m, ali uz uvjet da od ulične međe čestica bude udaljen manje od 15,0 m. Na građevinskom pravcu se mora izvesti najmanje 30% uličnog pročelja zgrade, a ostali dio može biti uvučen. e. Ako je linija postojeće izgradnje na uličnoj međi, obvezni građevinski pravac može biti i na njoj, ali uz uvjet da njegova udaljenost od osi ulice/ ceste ne može biti manja od polovice koridora ulice/ceste, utvrđenog ovim Planom. f. Glavne i pomoćne građevine koje se grade na samostojeći način moraju od jedne međe prema bočnoj susjednoj građevnoj čestici biti udaljene najmanje 3,0 m. g. Sve građevine na jednoj građevnoj čestici moraju biti smještene tako da se do svake zgrade osigura neposredni pristup širine najmanje 3,0 m. 4. izgrađenost građevne čestice a. Najveći koeficijent izgrađenosti građevne čestice za građevine sportsko-rekreacijske namjene i za građevine pratećih sadržaja iznosi 0,6. 5. iskoristivost građevne čestice a. Najveći koeficijent iskoristivosti građevne čestice za građevine sportsko-rekreacijske namjene i za građevine pratećih sadržaja iznosi 0,8. 6. građevinska (bruto) površina građevina a. Ne određuje se. 7. visina i broj etaža građevine a. Građevine sportsko-rekreacijske namjene mogu imati najviše dvije nadzemne etaže. Iznimno, mogu imati tri nadzemne etaže ako je najniža suteren. Mogu imati jednu ili više podzemnih etaža. Ukupni broj svih etaža se ne određuje. b. Najveća dopuštena visina pročelja (H) se ne određuje. 8. veličina građevine koja nije zgrada a. Građevine koje nisu zgrade, a mogu se graditi uz glavne građevine, su: bunari, cisterne za vodu, septičke jame, spremnici goriva, sustavi sunčanih kolektora, vjetrogeneratori, kolni i pješački pristupi, parkirališta, interna infrastruktura, vrtne sjenice, otvoreni bazeni, igrališta i manji ribnjaci za osobnu upotrebu, zidani i montažni roštilji, ograde, potporni zidovi i drugo. 9. uvjeti za oblikovanje građevine a. Horizontalni i vertikalni gabariti zgrada, oblikovanje pročelja i krovišta, upotrjebljeni građevinski materijali, te elementi uređenja građevne čestice moraju biti usklađeni s ambijentalnim karakteristikama sredine, osim iznimno, u slučaju interpolacije metodom kontrasta. 10. uvjeti za uređenje građevne čestice, odnosno obuhvata zahvata u prostoru a. Građevne čestice za izgradnju sportsko-rekreacijskijh građevina se u pravilu po dubini dijele i sastoje od predvrta odnosno prostora između ulične međe građevne čestice i građevinskog pravca, pojasa izgradnje, odnosno prostora između građevinskog pravca i negradivog dijela, negradivog pojasa odnosno prostora 1,0 m udaljenog od zadnje međe. b. U predvrtu se mogu graditi bunari, cisterne za vodu, septičke jame, natkrivena parkirališta, garaže, spremnici goriva, portirnice, a u pojasu izgradnje glavne i pomoćne građevine. Prateće građevine i elementi uređenja građevne čestice se mogu graditi po cijeloj građevnoj čestici. Iznimno, ukoliko namjena osnovne građevine, konfiguracija terena, mala dubina građevinskog područja ili tradicijska organizacija čestice ne dozvoljavaju takvu organizaciju čestice, ista se može prilagoditi namjeni osnovne građevine i lokalnim uvjetima. c. Građevna čestica može se ograditi prema javnoj prometnoj ili zelenoj površini. Ogradu gradi vlasnik građevne čestice, u pravilu sa unutrašnje strane međe, ali uz uvjet da udaljenost vanjskog ruba ograde od osi ulice/ceste ne može biti manja od polovice koridora ulice/ceste, utvrđenog ovim Planom. Ograda maksimalne ukupne prosječne visine 150 cm može imati betonsko ili zidano podnožje maksimalne prosječne visine 100 cm, te stupove i u pravilu transparentnu ispunu izvedenu od drveta, metala, plastike ili zelenog nasada (živice). Ulazna vrata u pravilu se moraju otvarati prema čestici, a iznimno, u slučaju pada terena prema javnoj površini, mogu se otvarati i prema istoj, ali tako da ne ometaju i ugrožavaju pješački i kolni promet. Ne dozvoljava se postavljanje na ogradu oštrih završetaka, bodljikave žice i elemenata ili uređaja koji bi mogli ugroziti ljudsko zdravlje. d. Građevna čestica može se ograditi i prema drugim susjednim česticama. Ogradu gradi vlasnik građevne čestice, ako takva ograda nije
RkJQdWJsaXNoZXIy Mjc2NzM=