Stranica 27 Broj 15 ŽUPANIJSKI GLASNIK Zakoni i propisi RH: - Zakon o Središnjem registru državne imovine ("Narodne novine", broj 112/18), - Uredba o Središnjem registru državne imovine ("Narodne novine", broj 3/20). U skladu s čl. 4. Zakona o središnjem registru državne imovine obveznici dostave i unosa podataka u Središnji registar su i jedinice lokalne samouprave, proračunski i izvanproračunski korisnici proračuna jedinica lokalne samouprave, trgovačka društva, zavodi i druge pravne osobe čiji je osnivač i jedinica lokalne samouprave, ustanove kojima je jedan od osnivača i jedinica lokalne samouprave, ustanova kojima je jedan od osnivača ustanova i jedinice lokalne samouprave. Propisana je obveza vođenja svoje evidencije o pojavnim oblicima državne imovine kojom upravljaju, raspolažu ili im je dana na korištenje neovisno o nositelju vlasničkih prava te imovine. Propisana je obveza dostave i unosa podataka o pojavnim oblicima državne imovne kojom upravljaju ili raspolažu u Središnji registar, uz naznaku isprave na temelju koje je upis promjena ili brisanje izvršeno, sukladno postupku koji će se propisati Pravilnikom o tehničkoj strukturi podataka i načinu upravljanja Središnjim registrom. Dostavu i unos podataka o pojavnim oblicima državne imovine u Središnji registar može za proračunske i izvanproračunske korisnike proračuna jedinica lokalne samouprave, trgovačka društva, zavode i druge pravne osobe čiji je osnivač jedinica lokalne samouprave, kao i za ustanove kojima je jedan od osnivača jedinica lokalne samouprave izvršiti nadležna jedinica lokalne samouprave. Također, propisana je obveza da podatke vezane uz promjene u vlasništvu i drugim stvarnim pravima svih pojavnih oblika državne imovine kao i podatke o ispravama na temelju kojih je promjena izvršena, obveznici su dužni dostaviti u Središnji registar bez odgode najkasnije u roku od 60 dana od izvršene promjene. Središnji registar državne imovine predstavlja sveobuhvatnu i cjelovitu, metodološki standardiziranu i kontinuirano ažuriranu evidenciju državne imovine.To podrazumijeva: - imovinu u vlasništvu Republike Hrvatske, - imovinu jedinica lokalne, odnosno područne (regionalne) samouprave, - imovinu trgovačkih društava, zavoda i drugih pravnih osoba čiji je osnivač Republika Hrvatska i/ili jedinica lokalne, odnosno područne (regionalne) samouprave, - imovinu ustanova kojima je jedan od osnivača Republika Hrvatska ili jedinica lokalne, odnosno područne (regionalne) samouprave, - imovinu ustanova kojima je jedan od osnivača ustanova čiji je osnivač Republika Hrvatska i/ili jedinica lokalne, odnosno područne (regionalne) samouprave, - imovinu pravnih osoba s javnim ovlastima te pojavni oblici državne imovine koji su tim pravnim osobama na temelju posebnog propisa ili pravnog posla dani na upravljanje i/ili korištenje. Središnji registar državne imovine je uspostavljen i vodi se sukladno odredbama Zakona o Središnjem registru državne imovine ("Narodne novine", broj 112/18), koji je stupio na snagu 22. prosinca 2018. godine, te kojim je odlučeno da se vođenje Registra državne imovine povjeri Središnjem državnom uredu za razvoj digitalnog društva kao središnjem tijelu državne uprave nadležnom za razvoj digitalnog društva. Dana 22. veljače 2019. godine, Središnji državni ured za razvoj digitalnog društva preuzeo je sve poslove vođenja Središnjeg registra od strane Ministarstva državne imovine te ostale aktivnosti oko istog temeljem Zakona o Središnjem registru državne imovine ("Narodne novine", broj 112/18). Ključna smjernica vođenja Središnjeg registra državne imovine je stvaranje preduvjeta za razvidan i učinkovit sustav odlučivanja u vezi s raspolaganjem državnom imovinom kroz prihvatljive modele upravljanja, definiranje poslovnih procesa, oblikovanje sustava izvještavanja i nadzora, pri čemu se uvažava različitost pojavnih oblika imovine, titulara vlasništva i procjene vrijednosti. Državni ured za reviziju je kao preporuku za upravljanje i raspolaganje nekretninama jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave naglasio kako je nužno ustrojiti i voditi Evidenciju imovine na način i s podacima propisanim za registar državne imovine kako bi se osigurali podaci o cjelokupnoj imovini s kojom lokalne jedinice raspolažu te stvorili osnovni preduvjeti za učinkovito upravljanje i raspolaganje nekretninama i za donošenje planskih dokumenata. Dakle, implementacijom jedinstvenog transparentnog sustava upravljanja državnom imovinom u širem smislu, odnosno razvojem i unaprjeđenjem interne evidencije pojavnih oblika imovine kojom upravljaju tijela javne vlasti želi se postići efikasnije upravljanje državnom imovinom u širem i užem smislu, a s ciljem znatnijeg utjecaja na gospodarski razvoj a time i na standard hrvatskih građana. Važno je istaknuti da je sveobuhvatna interna evidencija pojavnih oblika državne imovine kojom upravlja tijelo javne vlasti osnova za dostavu podataka o imovini u Središnji registar državne imovine te treba ustrajati da interne evidencije zadovoljavaju podatkovnu strukturu ISUDIO sustava, no i da nisu ograničene u pogledu iste, ukoliko potrebe institucije u pogledu podatkovnog obuhvata nadilaze potrebe Središnjeg registra državne imovine.
RkJQdWJsaXNoZXIy Mjc2NzM=