ŽUPANIJSKI GLASNIK 6 - 2022

Stranica 108 ÆUPANIJSKI GLASNIK Broj 6 6.5.4. Kontekst – Suša Suša je jedna od najčešće istraživanih pojava zbog interakcije između klimatskog sustava i ljudi i obilježava društva na svim razinama ekonomske razvijenosti. Pojava hidrološke i agrometeorološke suše na području Općine česta je pojava posljednjih 20 godina, a elementarne nepogode zabilježene su nekoliko puta. Meteorološka suša ili dulje razdoblje bez oborina, povremeno uzrokuje ozbiljne štete prvenstveno u poljoprivredi. Učinci suše, uvjetovani duljim nedostatkom oborina, visokom temperaturom i niskom vlažnošću zraka, očitovali bi se ubrzanim isparavanjem vode iz zemljišta i biljaka, postupnom isušivanju zemljišta, najprije površinskih slojeva, a kasnije i dubljih gdje se nalazi korijenje biljaka. Najveći gubici javljaju se u poljoprivrednoj proizvodnji kojom se bavi stanovništvo Općine. Sama pojava suše nema direktan utjecaj na život i zdravlje ljudi te ne predstavlja ugrozu na život i zdravlje ljudi, međutim posljedice suše, intenziteta elementarne nepogode, mogu se negativno odraziti i na opskrbu stanovništva vodom zbog smanjenja kapaciteta vodocrpilišta i presušivanjem bunara u privatnom vlasništvu. Standardizirani oborinski indeks (SPI za lipanj 2021. god.): U lipnju (SPI 1) su na čak 84 % teritorija Hrvatske zabilježene ekstremno sušne prilike. Samo ponegdje u Slavoniji (Daruvar i Osijek) te Dalmaciji (Zadar, Split i Dubrovnik) bilo je vrlo sušno, na području Makarske i Ploča umjereno sušno, a jedino je na Lastovu bilo normalno. U protekla dva mjeseca (SPI 2) u središnjoj Hrvatskoj, Gorskom kotaru te na dijelu sjevernog Jadrana prevladavale su normalne prilike. U Slavoniji, Lici te većem dijelu Dalmacije bilo je umjereno do vrlo sušno, a u Zadarskoj i Šibenskoj-kninskoj županiji te na području Malog Lošinja i Visa bilo je čak ekstremno sušno. Na tromjesečnoj skali (SPI 3) u većem dijelu Hrvatske (60%) oborinske prilike bile su u granicama normale. U dijelu Slavonije (Slavonski Brod, Gradište) te sjevernog (Mali Lošinj, Rab) i južnog (Ploče) Jadrana bilo je umjereno sušno, a u Lici te Zadarskoj i Šibenskoj-kninskoj županiji prevladale su vrlo sušne prilike. Na području Knina, Makarske i Visa bilo je ekstremno sušno. U prvoj polovini godine (SPI 6) količina oborine bila je u granicama normale, a normalne prilike prevladavale su i unazad 9 do 24 mjeseca. Ipak, u Istri i na području Senja bilo je kišno ili vrlo kišno na skalama duljim od 6 mjeseci, a na području Knina bilo je kišno u zadnjih 12 mjeseci. Na području Varaždina i Križevaca zabilježene su kišne do vrlo kišne prilike na skalama duljim od 9 mjeseci. Vrijednosti SPI 18 ukazuju na sušne prilike na oko 11% teritorija, a deficit oborine u zadnje dvije godine (SPI 24) na području Slavonskog Broda ukazuje na vrlo sušne prilike. Slika 10: Prikaz standardnog oborinskog indeksa (SDI) za lipanj 2021. god. Izvor: Državni hidrometeorološki zavod (DHMZ), 2021. god.

RkJQdWJsaXNoZXIy Mjc2NzM=