ŽUPANIJSKI GLASNIK 4 - 2023

Stranica 23 Broj 4 ŽUPANIJSKI GLASNIK pašnjacima, ako su ograđeni ogradom koja sprečava prirodnu migraciju dlakave divljači; 4. Na zaštićenim dijelovima prirode ako je posebnim propisima na njima zabranjen lov; 5. Na javnim cestama i drugim javnim površinama; 6. Na građevinskom području, osim na neizgrađenom dijelu građevinskog područjado njegova privođenja namjeni; 7. Na vojnim lokacijama; 8. Na drugim površinama na kojima je aktom o proglašenju njihove namjene zabranjen lov. Ovim Programom zaštite divljači nastoji se uklopiti pojedine životinjske vrste u navedeni prostor koristeći zakonske mogućnosti. Također, ovim Programom se nastoji utvrditi osnovne podatke o položaju, granicama, kao i ukupna površina zemljišta na kojemu se ne ustanovljuje lovište, te njegova struktura. Program zaštite divljači će u sebi sadržavati i procjenu brojnog stanja divljači koja stalno, sezonski ili povremeno boravi na površinama izvan lovišta ili preko njih prelazi, uvijete zaštite prirode, mjere zaštite divljači, mjere za sprječavanje šteta od divljači, način brige o drugim životinjskim vrstama te prikaz potrebnih financijskih sredstava za provedbu ovog programa zaštite divljači. Program zaštite divljači za Općinu Sirač vrijedi od 01. travnja 2022. do 31. ožujka 2033. godine, a izradila ga je Lidija Vrbas Balder, ovlaštena inženjerka šumarstva, djelatnica Poljoprivredne zadruge Skočaj, sa sjedištem u Đulovcu koja je registrirana i licencirana za izradu lovnogospodarskih planova (broj licencije 1063 ). Unutar naselja povremeno ili stalno mogu obitavati vrste divljači koje izravno ne ugrožavaju stanovnike, ali ponekad mogu ugroziti zdravlje i imovinu stanovnika (nalet vozila na divljač, uništavanje poljoprivrednih kultura i usjeva, voćnjaka, otimanje domaćih životinja, osobito peradi i sl.). Uzrok zbog kojih divljač čini štetu je najčešće prekobrojno stanje divljači na jedinici površine. Na poljoprivrednim i šumskim kulturama može se okupiti znatno više divljači nego što raslinje na toj površini može podnijeti. Nepovoljne atmosferske prilike često su uzroci povećanih šteta. Štete najčešće nastaju zbog nedostatka hrane kada je ona divljači najpotrebnija (doba laktacije, rast rogovlja i sl.) ili kad joj je u prirodi nedostupna (snijeg). Iz tih razloga često je tolerantnost stanovništva, osobito poljoprivrednika, na prisutnost divljači vrlo niska. Stoga je za područje općine Sirač, na površinama izvan lovišta, potrebno izraditi Program zaštite divljači. To je planski akt za razdoblje od deset godina koji osigurava zaštitu divljači van lovišta, a donosi ga pravna ili fizička osoba koja koristi zemljište ili upravlja zemljištem na vrijeme od 10 godina, osim u Nacionalnim parkovima gdje je to regulirano Prostornim planom, Pravilnikom o unutarnjem redu i Planom upravljanja. Ovaj akt treba omogućiti poduzimanje određenih mjera kojima će se spriječiti štete počinjene od strane divljači i kojima će se divljač štititi na navedenim površinama, kao i postupanje s ranjenim ili bolesnim jedinkama divljači. Općina Sirač smještena je na jugoistočnom dijelu Bjelovarsko-bilogorske županije, gdje je prema sjeveru omeđena sa Općinom Đulovac i Gradom Daruvarom, na zapadu sa Općinom Dežanovac, dok na južnoj strani graniči sa Požeško-slavonskom županijom, a zauzima 5,37 % ukupne površine županije. Prema prirodno geografskoj regionizaciji Hrvatske ovaj prostor pripada prostoru Panonske i peripanonske megaregije, a makroregiji Zavale sjeverozapadne Hrvatske. Slika 1. Položaj BBŽ unutar RH i položaj Općine Sirač unutar BBŽ

RkJQdWJsaXNoZXIy Mjc2NzM=