Stranica 32 ŽUPANIJSKI GLASNIK Broj 4 Iz tablice 2. vidljivo je da je prosječna temperatura zraka za navedeno razdoblje iznosila 10,8°C. najmanju količinu toplinske energije Zemlja dobiva 22. prosinca, odnosno krajem godine. Međutim, mjesečna temperatura prosinca nije najniža, jer se zagrijavanje provodi primanjem zemljišne topline. Energija koju Zemlja primi od Sunca u siječnju manja je od gubitaka, te se zbog toga u tom mjesecu ona najjače rashladi, što je i uzrok najnižih temperatura. Na dan ljetnog solsticija Zemlja primi najveću količinu sunčeve topline, iako je najviša temperatura iznosila u srpnju (20,9°C) iz razloga jer se Zemlja grije izručivanjem topline koju šalje zagrijano tlo. Najniže vrijednosti relativne vlažnosti zraka vezane su uz topli dio godine, pa s obzirom na godišnji hod temperature zraka područje Općine Đulovac pripada kontinentalnom tipu klime. Tablica 3. Srednje mjesečne i godišnje količine oborina Na temelju 30-godišnjeg niza podataka o ukupnim mjesečnim i godišnjim količinama oborina meteorološke postaje Daruvar, prosječna godišnja količina oborina je iznosila 891,3 mm (tablica 3). Zanimljivo je da su oborine bile raspoređene na način da je u prvih šest mjeseci palo oko 47% ukupnih oborina (415,9 mm), a u drugom dijelu godine preostalih 53%, odnosno 475,3 mm. Najveća prosječna mjesečna količina oborina odnosila se na mjesec lipanj (102,2 mm). Najmanja prosječna količina oborina javljala se je u veljači (45,5 mm). Općina Sirač od susjednih se Općina razlikuje po tome što viši dijelovi papuka utječu na oslobađanje velikih količina padalina. Na području Općine Sirač učestalost i smjer vjetrova uvjetovani su lokalnim topografskim prilikama. Ovdje vjetrovi nisu izraziti po smjeru niti intenzitetu. Po pitanju insolacije ovo područje prosječno ima 1921 sunčani sat, a u posljednjim godinama to može varirati 1645-2107 sati. Najsunčaniji mjesec je srpanj s prosječno 283 sata sa sijanjem sunca. Prosinac ih ima njamanje, 56 sati. Manje od 100 sati u prosjeku imaju mjeseci od studenog do veljače. 3.1.3. Infrastruktura i antropogeni utjecaji Kroz povijest ljudi su značajno izmijenili izgled prirodnog krajolika izgradnjom stambenih, gospodarskih objekata, cesta, puteva, i sl., podčinjavajući ga vlastitim potrebama. Istovremeno došlo je do porasta zagađivanja okoliša industrijskim otpadom, primjenom kemikalija u poljoprivrednoj proizvodnji, krčenjem šuma, te općenito načinom života "modernog" čovjeka (otpad najčešće plastične i metalne ambalaže te drugi sintetički materijali koji se teško i sporo razgrađuju). Iznimno je negativan utjecaj čovjeka u vidu divljih deponija na livadama, jarcima te šumama i
RkJQdWJsaXNoZXIy Mjc2NzM=