Stranica 73 Broj 4 ŽUPANIJSKI GLASNIK Područje Općina Sirač, za koje se propisuje Program zaštite divljači, okruženo je lovištima, a suradnja s njima preduvjet je za ispunjavanje ovih mjera zaštite divljači. Prema Pravilniku o sadržaju, načinu izrade i postupku donošenja, odnosno odobravanja lovnogospodarske osnove, programa uzgoja divljači i programa zaštite divljači divljač je dopušteno loviti: 1. ranjenu ili bolesnu tijekom cijele godine, uz obvezu prijave nadležnom uredu i predočenje uvjerenja nadležne veterinarske službe da je odstrijeljena divljač bila ranjena ili bolesna; 2. u slučaju proglašenja zarazne bolesti ili ako postoji mogućnost njene pojave u skladu s propisima o zdravstvenoj zaštiti životinja; 3. za potrebe znanstveno-istraživačkih i znanstveno-nastavnih ustanova u skladu s odgovarajućim programom; 4. zbog smanjivanja broja divljači kada zbog prevelike gustoće dolazi do gospodarski nedopustivih šteta. Osnovna mjera zaštite divljači je osiguranje mira, a to se prvenstveno može postići poštujući zabranu lova divljači osim izuzetaka propisanih Zakonom i Pravilnikom, te suzbijanjem nezakonitog lova. Ostale mjere namjeravaju se poduzimati ciljano, prema vrstama uzročnika i šteta koje mogu biti na divljači. Prilikom stalnog nadzora zdravstvenog stanja divljači sprečava se potencijalna pojava zaraznih bolesti. Jedan od glavnih čimbenika ugroze divljih životinja je smanjenje staništa, te stvaranje nepovoljnih uvjeta za pojedinu vrstu divljih životinja. Ipak, neke vrste se dobro prilagođavaju novonastalim uvjetima, pa čak povećavaju svoju brojnost. Ova činjenica govori u korist toga da su povećani direktni i indirektni kontakti s ljudima i domaćim životinjama što značajno povećava rizik od prijenosa uzročnika bolesti. Zapisnik o šteti na divljači potrebno je napraviti ako se pronađe uginula jedinka. Zapisnik je propisan navedenim Pravilnikom. Ako se utvrdi da je životinja stradala od nezakonitog lova tada se kod nadležne policijske postaje podnosi prijava protiv nepoznatog počinitelja. Ukoliko se sumnja na bolest tad se prijava podnosi veterinarskoj službi koja je dužna propisati preventivne, dijagnostičke, kurativne i higijensko-zdravstvene mjere radi zdravstvene zaštite divljači, ljudi i stoke. Bilo bi poželjno da postoji osoba, sa određenom školskom spremom, koja bi bila zadužena za stalno praćenje brojnosti i zdravstvenog stanja divljači na terenu koje je pod Programom. Zbog "službenog" dojma trebao bi biti obučen u adekvatnu lovačku odoru sa znakovljem i iskaznicom kojom dokazuje svoj status, kako to nalažu dobri lovački običaji. PROVEDBA PREVENTIVNIH, DIJAGNOSTIČKIH, KURATIVNIH I HIGIJENSKO – ZDRAVSTVENIH MJERA RADI ZDRAVSTVENE ZAŠTITE DIVLJAČI, LJUDI I STOKE Sva divljač, kao i ljudi, te domaće i sve ostale životinjske vrste, podložna je obolijevanju od raznih bolesti. Bolest je svaki poremećaj fiziološkog stanja organizma. Spomenuti poremećaji mogu dovesti do privremenog smanjenja ili trajnog izostanka funkcioniranja pojedinih organa, a kao posljedica toga može nastupiti i ugibanje, odnosno smrt. Budući da postoji niz bolesti na divljači i domaćim životinjama koje se prenose uzajamno, a neke od njih ugrožavaju i čovjeka, predviđaju se razne preventivne, dijagnostičke, kurativne i higijensko – zdravstvene mjere radi zaštite divljači, životinjskih i ostalih vrsta, a u konačnici i čovjeka. Važna mjera je prema potrebi uspostaviti suradnju s veterinarskom službom, te redovito obavljati kontrolu i praćenje zdravstvenog stanja divljači površine izvan lovišta jer divljačnema stanište, a time ni kapacitet, na ovim površinama izvan lovišta. Isto tako redovito obavljati kontrolu i praćenje zdravstvenog stanja divljači nakon eventualno obavljenog lova, osobito ako se posumnja na bolest. Ako se posumnja na bolest obavezno tražiti pregled eventualno uginule divljači, divljači izlučene hvatanjem ili eventualnim sanitarnim odstrjelom, a u cilju sprječavanja pojave i širenja zaraznih bolesti. Ako se na površinama izvan lovišta proglasi pojava zarazne bolesti ili se ona može očekivati, osigurava se provođenje mjera u skladu s propisima o zdravstvenoj zaštiti životinja, uz obavještenje nadležne veterinarske službe, dok takva zaraza ili opasnost od njezina širenja traje. Među mnogobrojnim i različitim uzrocima koji utiču na smanjenje broja divljači, bolesti zauzimaju značajno mjesto. Prilikom osmatranja moraju se na živoj divljači uočiti promjene i poremećaji koje ukazuju na neku od bolesti, a to su: - nemogućnost bijega u situacijama kada obično i normalno je da bježi; - zaostajanje ili odvajanje od ostalih životinja; - često zastajkivanje, odmaranje, liježe ili šepa; - ako se nalazi na mjestima na kojima u normalnim uvjetima ne zalazi; - mršavljenje te ako je dlaka ili perje neuredno i neprirodno otpada; - otežano disanje, kašalj, proljev, otežani hod; - gubitak straha pred čovjekom, agresivnost i niz drugih neprirodnih ponašanja divljači. Budući da se samim promatranjem bolesne životinje obično ne može procijeniti ni uzrok bolesti ni njezino
RkJQdWJsaXNoZXIy Mjc2NzM=