Zupanija povijest 01

Povijest

Varaždinski generalat Vojne granice razvojačen je 1. kolovoza 1871. godine kada je osobni izaslanik cara i kralja Franje Josipa I., austrijski general Rossenzweig, predao dotadašnju vojnu upravu grada Bjelovara krajiškom pukovniku Ivanu Trnskom.

Tim je činom ovo područje postalo sastavnim dijelom građanske Hrvatske. Istodobno je zaživjela i nova hrvatska županija Bjelovarska županija. U prosincu iste godine, na izborima za županijsku skupštinu, Ivan Trnski imenovan je prvim Velikim županom novoosnovane županije, dužnost koju će obnašati do svog odlaska u Zagreb 1872. godine.

Za vrijeme župovanja njezina drugog župana Ljudevita pl. Reisnera, županija 1872. godine dobiva svoj prvi grb čiji je štit podijeljen na tri polja: u gornjem lijevom, na plavoj podlozi, prikaz je sv. Jurja koji ubija zmaja, a u gornjem desnom polju, na crvenoj podlozi, položeni zlatni križ kojemu su sva četiri kraka iste duljine. U donjem polju grba smještena je crveno–bijela šahovnica hrvatskoga grba. Idejno rješenje i crtež grba, kao i njegov oslik na zastavi, izradio je akademski slikar Josip Hohnjec. Županijski grb zaštitnički natkriljuje Iustitia clementia koja zavezanih očiju u desnici drži mač, a u lijevoj ruci drži svitak, vjerojatno ispravu s "previšnjim rješenjem" Franje Josipa I. o utemeljenju županije.

Na temelju Zakona o uređenju uprave i ustrojstva županija 1886. godine dolazi do spajanja Bjelovarske i Križevačke županije u jednu – Bjelovarsko-križevačku. Godine 1922. nastaje prekid hrvatske tradicije u pogledu županija. Zakonom od 26. lipnja ukinute su županije, a država je podijeljena na 33 oblasti. Bjelovarsko-križevačka županija većim dijelom pripada Osječkoj oblasti.

Od 1993. godine među dvanaest županija u Hrvatskoj i Gradom Zagrebom nalazi se i Bjelovarsko-bilogorska županija.

Zupanija2022 grbzastava

Grb i zastava

8. lipanj - datum obilježavanja Dana Bjelovarsko-bilogorske županije povijesni je, jer toga je dana 1871. godine carskim reskriptom ukinuta varaždinaska Vojna granica.

Prostor koji danas većinskim dijelom pokriva Bjelovarsko-bilogorska županija, pripojen je građanskoj Hrvatskoj. Potom je proglašen Bjelovarskom županijom. Odlukom županijskih vijećnika, taj je datum utvrđen danom Bjelovarsko-bilogorske županije.

Grb i zastava bjelovarsko bilogorske županije

Zupanija karta 01

Zemljopisni položaj

Bjelovarsko-bilogorska županija nalazi se u istočnom dijelu skupine županija središnjega područja Hrvatske.


Na sjeveru graniči s Koprivničko-križevačkom, na sjeveroistoku s Virovitičko-podravskom, na jugu sa Sisačko-moslavačkom i Požeško-slavonskom županijom, na zapadu sa Zagrebačkom županijom. Obuhvaća prostor četiri karakteristične zemljopisne cjeline: Bilogoru (sjeverno i sjeveroistočno), rubne masive Papuka i Ravne gore (istočno), Moslavačku goru (jugozapadno), i dolinu rijeke Česme i Ilove (zapadno, središnje i južno).

Bjelovarsko-bilogorska županija zauzima površinu od 2.652 km2, što je 3,03% od ukupne površine Hrvatske. Središte županije je grad Bjelovar, političko, kulturno i gospodarsko središte županije i u njemu se nalaze mnogobrojne institucije koje svojim aktivnim djelovanjem daju primjeren značaj gradu. Tu su još i gradovi Daruvar, Čazma, Garešnica i Grubišno Polje, koji svojim posebnostima i specifičnostima u gospodarskom i društvenom životu daju cjelovitu sliku područja Bjelovarsko-bilogorske županije. U sastavu županije nalazi se i 18 općina u kojima se čine značajni napori da se oživi i ojača gospodarski potencijal i obogati društveni život.

Župani kroz povijest

Prvi župan Bjelovarsko-bilogorske Županije bio je Ivan vitez Trnski (1871. - 1872.).
Dužnost župana od 2021 godine obnaša Marko Marušić.

Zupanija2022 demografija

Demografska struktura

U Bjelovarsko-bilogorskoj županiji živi 102.295 stanovnika prema popisu stanovništva iz 2021. godine.

GradBr. stanovnika 2011.Br. stanovnika 2021.
Bjelovar40.44336.433
Čazma8.0956.947
Daruvar11.61210.159
Garešnica10.4668.672
Grubišno Polje6.4315.389
OpćinaBr. stanovnika 2011.Br. stanovnika 2021.
Berek1.4481.112
Dežanovac2.6711.976
Đulovac3.1992.804
Hercegovac2.3671.916
Ivanska2.9272.255
Kapela2.9732.374
Končanica2.3491.804
Nova Rača3.4342.788
Rovišće4.8754.179
Severin879713
Sirač2.1781.800
Šandrovac1.7751.415
Štefanje2.0201.697
Velika Pisanica1.7741.323
Velika Trnovitica1.3731.096
Veliki Grđevac2.8272.311
Veliko Trojstvo2.7312.378
Zrinski Topolovac896754
Zupanija2022 statut

Statut

Statut Bjelovarsko-bilogorske Županije kojim se uređuje samoupravni djelokrug, unutarnji ustroj i način rada tijela Županije.

Statut BBŽ - pročišćeni tekst 2021 veljača

Zupanija2022 priznanja

Županijska priznanja

Radi odavanja javnog priznanja za iznimna postignuća i doprinos od osobitog značaja za razvitak i ugled Županije, te poticanja na aktivnosti koje su tome usmjerene, Županija dodjeljuje javna priznanja, a dodjeljuju se:

POVELJA BJELOVARSKO-BILOGORSKE ŽUPANIJE
(za naročite uspjehe na svim područjima gospodarskog i društvenog života),

PLAKETA TIHOMIR TRNSKI
(za izuzetne rezultate na obrazovnom, kulturnom, sportskom i drugim područjima kulturnog života),

MEDALJA BJELOVARSKO-BILOGORSKE ŽUPANIJE
(za izuzetan doprinos u demokratskom usmjerenju i promicanju ugleda).

ODLUKA o dodjeli javnih priznanja Bjelovarsko-bilogorske županije za 2018. godinu
ODLUKA o dodjeli javnih priznanja Bjelovarsko-bilogorske županije za 2017. godinu
ODLUKA o dodjeli javnih priznanja Bjelovarsko-bilogorske županije za 2016. godinu
ODLUKA o dodjeli javnih priznanja Bjelovarsko-bilogorske županije za 2015. godinu
ODLUKA o dodjeli javnih priznanja Bjelovarsko-bilogorske županije za 2014. godinu
ODLUKA o dodjeli javnih priznanja Bjelovarsko-bilogorske županije za 2012. godinu
ODLUKA o dodjeli javnih priznanja Bjelovarsko-bilogorske županije za 2011. godinu
ODLUKA o dodjeli javnih priznanja Bjelovarsko-bilogorske županije za 2010. godinu
ODLUKA o dodjeli javnih priznanja Bjelovarsko-bilogorske županije za 2009. godinu
ODLUKA o dodjeli javnih priznanja Bjelovarsko-bilogorske županije za 2008. godinu