ŽUPANIJSKI GLASNIK 6 - 2022

Stranica 122 ÆUPANIJSKI GLASNIK Broj 6 6.6.8. Izvor podataka 1. Državni zavod za statistiku, Popis stanovništva 2011. godine 2. Kriteriji za izradu smjernica koje donose čelnici područne (regionalne) samouprave za potrebe izrade Procjena rizika od velikih nesreća na razinama jedinica lokalnih i područnih (regionalnih) samouprave, 2016. god. 3. Pravilnik o smjernicama za izradu Procjene rizika od katastrofa i velikih nesreća za područje Republike Hrvatske i jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave ("Narodne novine", broj 65/16) 4. Priručnik: "Živjeti na klizištu", dr. sc. R. Dervišević, dr. sc. Z. Ferhatbegović, 2014. god. 5. Procesi degradacije tla, dr. sc. A. Špoljar, prof. v. š., Križevci, 2016. god. 6. Procjena rizika od katastrofa za Republiku Hrvatsku, 2016.god., Izmjene i dopune iz 2019. god. 7. Smjernice za izradu procjene rizika pd velikih nesreća za područje Bjelovarsko-bilogorske županije i jedinica lokalne samouprave na području županije, 2016. god. 8. Zakon o sustavu civilne zaštite ("Narodne novine", broj 82/15, 118/18, 31/20, 20/21) 9. Zaštita kosina i sanacija klizišta, prof. dr. sc. T. Roje – Bonacci, Hrvatske vode, 2014. god. 6.7. RIZIK – Poplave izazvane izlijevanjem kopnenih vodenih tijela (poplava) 6.7.1. NAZIV SCENARIJA – Poplava na području Općine Naziv scenarija Izlijevanje kopnenih vodenih tijela uslijed dužeg oborinskog razdoblja Grupa rizika Poplave Rizik Izlijevanje kopnenih vodenih tijela uslijed dužeg oborinskog razdoblja Radna skupina Koordinator: načelnik Stožera civilne zaštite Općine Sirač Nositelj: Komus Sirač, VZO Sirač Izvršitelj: Voditelj komunalnih poslova, Marijan Supan – Zapovjednik VZO Sirač 6.7.2. Uvod – Poplava Poplave su prirodni fenomeni čije se pojave ne mogu izbjeći, ali se poduzimanjem različitih preventivnih mjera rizici od poplavljivanja mogu sniziti na prihvatljivu razinu. U Hrvatskoj su poplave među opasnijim elementarnim nepogodama i na mnogim mjestima mogu uzrokovati gubitke ljudskih života, velike materijalne štete, devastiranje kulturnih dobara i ekološke štete. Problematici zaštite od poplava dodatnu dimenziju danas daje i zaštita okoliša od nekontroliranih širenja zagađenja poznatog i nepoznatog porijekla putem poplavnih voda. Prirodne poplave koje se pojavljuju u Hrvatskoj mogu se svrstati u nekoliko osnovnih skupina: - riječne poplave zbog obilnih kiša i/ili naglog topljenja snijega, - bujične poplave manjih vodotoka zbog kratkotrajnih kiša visokih intenziteta, - poplave na krškim poljima zbog obilnih kiša i/ili naglog topljenja snijega, te nedovoljnih propusnih kapaciteta prirodnih ponora, - poplave unutarnjih voda na ravničarskim površinama, - ledene poplave, - poplave mora, - umjetne (akcidentne) poplave zbog eventualnih proboja brana i nasipa, aktiviranja klizišta, neprimjerenih gradnji i sl. Moguće posljedice poplava: - Zagađenje pitke vode (bunara) u naseljima Općine. S obzirom na to da bi, u slučaju poplave, prometnice bile pod vodom, a voda iz vodovoda praktički neupotrebljiva te bi mogućnost dostave pitke vode cisternama bila najnužnija i najteža. Ukoliko bi bilo poplavljeno veće područje Općine na duži vremenski period, procjenjujemo da bi za opskrbu, neevakuiranog dijela stanovništva, hranom i vodom bila potrebna pomoć s razine Županije poglavito u tehnici i sredstvima, a manje u artiklima. - Moguć je prodor vodnog vala preko obrambenih nasipa koji štite područje Općine. Prema operativnom planu HEP-a u slučaju da dođe do ispadanja određenih trafostanica iz sustava, opskrba će se preusmjeriti iz drugih trafostanica, obzirom da sustav djeluje na principu "prstena".

RkJQdWJsaXNoZXIy Mjc2NzM=