29
kol
2022
Jedan od najzanimljivijih posjeta tijekom studijskog putovanja u Beč, a u sklopu socijalnog projekta „Pletenica života – faza II“ koji se provodi u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji bio je posjet bečkom Socijalnom fondu. U 100-postotnom je vlasništvu Grada Beča.
Za bolje razumijevanje njegova rada dobro je znati nekoliko statističkih podataka. Osim što je glavni grad Republike Austrije, Beč je jedna od devet austrijskih saveznih pokrajina, s najmanjom površinom i najvećim brojem stanovnika. Prema podacima od 1. siječnja 2021. godine u Beču živi 1.920.949 stanovnika. Od toga je 315.490 osoba starijih od 65 godina. Broj stanovnika posljednjih godina raste i procjenjuje se da će austrijska metropola 2029. godine imati više od 2 milijuna stanovnika.
Javno financiranje austrijskog sustava njege bazira se na kombinaciji materijalnih davanja i usluga na koje korisnici ostvaruju pravo. Država osigurava sva novčana davanja, a savezne pokrajine isplaćuju doplatak za njegu, pod određenim uvjetima. Članovima obitelji koji obavljaju njegu država plaća mirovinsko i zdravstveno osiguranje. Uz to, država osigurava zamjenu u slučaju da članovi obitelji ne mogu tjedan dana obavljati skrb. Također financira 60 posto izdataka u slučajevima gdje korisnik treba 24-satnu skrb. U novom zakonu država financira i trećinu troškova za palijativnu skrb i onu u sklopu hospicija. U Austriji se više ne uzima imovina korisnika u zamjenu za skrb.
Bečki socijalni fond imao je 2020. godine 107.100 korisnika i budžet od 1,98 milijardi eura. Polovica korisnika (55.730) su osobe s potrebom njege i skrbi. Na drugom su mjestu po brojnosti izbjeglice (16.030), zatim osobe s invaliditetom (14.030), osobe bez stana ili privremenog smještaja (12.550), osobe s problemima s dugovima (9.230) te korisnici koje obilaze mobilni timovi (3.230).
Čak 1,3 milijarde eura ukupnog budžeta izdvaja se za njegu i skrb, a taj program predstavila je voditeljica Andrea Belohradsky.
Pojasnila je kako se pravo na doplatak za njegu određuje na temelju sati koji su mjesečno potrebni za njegu korisnika. Postoji sedam stupnjeva doplatka za njegu, a prvi i najniži ostvaruje se ako postoji potreba za najmanje 65 sati njege mjesečno. Za to se mjesečno korisniku isplaćuje 165,40 eura doplatka. U sedmom, najvišem stupnju koji podrazumijeva potrebu za 180 sati njege za teško pokretne osobe, doplatak iznosi 1.776,50 eura mjesečno.
- Zakon točno definira koliko je minuta potrebno za određenu pomoć. Za to postoje i posebni liječnici vještaci. Za ostvarenje doplatka za pomoć nužno je da ta potreba postoji najmanje 6 mjeseci – istaknula je Belohradsky. Jedan od zadataka Fonda je, kaže, planirati budućnost, a potrebe su već isplanirali do 2030. godine. Imaju i tvrtke-kćeri za obavljanje usluga, a sam Fond osigurava i nadgleda kvalitetu.
Bečki socijalni fond surađuje s 18 partnerskih, neprofitnih organizacija za njegu i skrb s kojima sklapa sporazume o tarifama i kontingentima. Surađuje i s 5 dnevnih centara te 32 partnerske organizacije za stacionarnu skrb. Sam Fond ima 18 dnevnih centara i 87 domova za stanovanje i njegu.
Kod obračunavanja troškova usluge u obzir se, osim bračnog statusa i prihoda, uzimaju troškovi stanarine, iznos doplatka za njegu te vrsta i količina usluga koje se koriste. Trošak pomoći u kućanstvu po satu iznosi od 6 do 19 eura, kućna njega bolesnika i usluge skrbi stoje između 7,88 i 24,95 eura, trošak dostave hrane iznosi najviše 1,52 eura po dostavi, a trošak dostave pelena varira od 3,90 do 12,35 eura po dostavi. Bračni i registrirani partneri imaju obvezu uzdržavanja do 30 posto iznosa njihova prihoda.
Zanimljivo je da i članovi obitelji koji obavljaju njegu nekog svog člana imaju mogućnost savjetovanja te razmjene iskustava sa stručnjacima i drugim osobama koje također kao članovi obitelji obavljaju njegu. Imaju i grupe za samopomoć, ustanove za savjetovanje te specijalizirane digitalne platforme koje im mogu biti od pomoći. Član obitelji koji obavlja njegu ima pravo i na zamjenu za vrijeme godišnjih odmora, i to u trajanju od 5 tjedana godišnje.
U sutrašnjem nastavku o Hrvatskom centru u Beču.
*Projekt „Pletenica života – faza II“ UP.02.2.2.06.0243 sufinancirala je Europska unija iz Europskog socijalnog fonda
