25
Nov
2021
Bjelovarsko-bilogorska županija je bila domaćin online konferencije „Županija kao društveno-ishodišni model brige o demografiji“, koju je organizirala u suradnji s Udrugom za zdravo i sretno djetinjstvo.
Demografski trendovi u Hrvatskoj već dugi niz godina su negativni. Iznimka nije ni Bjelovarsko-bilogorska županija.
„U 2020. godini u našoj županiji rođeno je 959 djece, a umrla je 1801 osoba. Najnepovoljniji je to statistički pokazatelj u posljednjih desetak godina. Negativni predznaci stope prirodnoga priraštaja nažalost, karakteristični su i za sve gradove i općine u našoj županiji“, istaknula je zamjenica župana za češku nacionalnu manjinu Tanja Novotni Golubić i dodala kako imamo i neke pozitivne trendove poput rasta plaća i zaposlenosti u posljednjih pet godina, osobito u obrtu i slobodnim profesijama, a značajan je i pad nezaposlenosti.
Kako bi se negativni trendovi promijenili, potreban je interdisciplinarni pristup te određene promjene u uvjetima života i rada. Bjelovarsko-bilogorska županija značajna sredstva ulaže u podizanje kvalitete obrazovanja. Tu su i ulaganja u zdravstveni sustav, trajne mjere koje Županija provodi za zadržavanje postojećih i privlačenje novih liječnika, a treba istaknuti i kako se županijska naknada za novorođenčad od iduće godine, u skladu s obećanjem župana Marka Marušića, povećava s 500 na 1000 kuna, za što će se u proračunu osigurati milijun kuna.
Predsjednica Udruge za zdravo i sretno djetinjstvo mr.sc. Marija Čatipović u svom se izlaganju osvrnula i na razloge odlaska odnosno ostanka mladih u našoj zemlji: „Prema rezultatima istraživanja na Veleučilištu u Bjelovaru, mladi najviše odlaze zbog toga što partner već živi i radi u inozemstvu te nemogućnost zapošljavanja na neodređeno radno vrijeme. Među razlozima za ostanak u Hrvatskoj na prvom je mjestu zadovoljstvo u privatnom životu te društveni status i okruženost obitelji i prijateljima“, navodi dr. Čatipović.
Ono što je nužno za popravak loše demografske slike, zaključeno je na konferenciji, sinergija je lokalne, regionalne i državne vlasti, pružanje podrške mladim obiteljima, promoviranje obiteljskih vrijednosti jer ako se negativni trendovi nastave, možemo očekivati da će 2050. godine u Hrvatskoj gotovo svaka treća osoba biti starija od 65 godina.